Studenti prirodnih i tehničkih znanosti, a posebice studenti medicine, u nekim državama Amerike sve češće moraju kao dio svoga studija pohađati – umjetničke tečajeve! No, kakve veze imaju satovi slikarstva ili poetske radionice s profesijom medicinara?

Glavna pretpostavka ovog eksperimenta jest da će primjerice studenti medicine biti znatno osposobljeniji za svoja područja rada ako se tijekom studija upoznaju i s nekim umjetničkim praksama i djelima.

Znanost u službi stvarnih ljudi

Studenti prirodnih i tehničkih znanosti jednog će dana imati silno odgovorne zadatke – morat će postaviti liječničku dijagnozu o kojoj ovisi nečiji život, ili pak proizvesti velike i potencijalno opasne strojeve tako da oni budu maksimalno prikladni za upravljanje od strane ljudi. No, navedene studente tijekom njihovih studija uopće se ne potiče da doista nešto i nauče o empatiji, ljudskim potrebama, ili o učinkovitoj komunikaciji s njima. Tu se mogu javiti problemi prilikom teorijskog znanja i njegove primjene u stvarnom svijetu, u svrhu zadovoljavanja potreba pravih, a ne teorijskih individua.

Tako jedan od pobornika uvođenja umjetničkih tečajeva u studij medicine, doktor Michael Flanagan sa Sveučilišta Penn State, navodi da je za obavljanje doktorske profesije ključan aspekt prikupljanje informacija o zdravstvenom stanju od samih pacijenata. On tako ističe da učinkovitija i prirodnija komunikacija između doktora i pacijenta može biti od ključne važnosti za postavljanje ispravne dijagnoze. A za razvijanje te učinkovitije komunikacije doktorima može izvrsno poslužiti upoznavanje s raznim umjetničkim praksama.

Studenti medicine koji studiraju slikarstvo i jazz?

Umjetnost, prije svega, služi uspostavi komunikacije između umjetnika i publike, a proučavanjem umjetnosti također možemo naučiti bolje razumjeti druga ljudska bića. Tako je dr Flanagan na svoj medicinski studij uveo seminar pod nazivom “Impresionizam i umjetnost komunikacije”. Flanaganova suradnica, profesorica povijesti umjetnosti Nancy Locke, ističe kako je upoznavanje s umjetnošću ključno za razvijanje svijesti o višeslojnosti ljudskoga uma, što je pak ključna spoznaja za uspostavljanje učinkovite komunikacije.

Za studente medicine na Sveučilištu Penn State tako je, osim seminara o impresionističkom slikarstvu, dostupan i seminar o jazz glazbi. Putem ovog seminara studenti medicine osvještavaju važnost ostavljanja prostora pacijentima kako bi se oni mogli slobodno izraziti o svome zdravstvenome stanju, baš kao što jazz glazbenici jedni drugima ostavljaju prostora za glazbene improvizacije.

Revolucija u studiranju prirodnih znanosti?

Ovaj pristup obrazovanju budućih liječnika, koliko vam se god mogao “na prvu loptu” učiniti radikalno eksperimentalnim, nije ograničen na Sveučilište Penn State. I druga utjecajna sveučilišta veoma ga brzo usvajaju. Slični se kolegiji već mogu pronaći primjerice na Harvardu, Yaleu, Columbiji i Sveučilištu Texas u Austinu. Rezultati ovih pokušaja su, navodno, i više nego ohrabrujući jer su budući doktori na navedenim sveučilištima već svjesniji svojih pacijenata kao pravih osoba a ne “slučajeva”, te im pristupaju na individualan način, obraćajući više pozornosti na njihove probleme. Također, izučavanje slikarstva, glazbe, književnosti i umjetnosti općenito širi spoznajne horizonte i potiče kritičko propitivanje svijeta.

Zanimljivo, ha? No, također, ako vam se ovo čini dobrom idejom, trebali biste razmisliti i o sljedećem. Ako studenti prirodnih i tehničkih znanosti znatno profitiraju od usvajanja osnovnih znanja o umjetnosti, ne bi li tada i studenti humanističkih nauka mogli profitirati proučavanjem prirodnih znanosti, pitaju se izučavatelji ove teme na portalu openculture.com.

***

Preporučeni tekst: Novo istraživanje objasnilo zašto umjetnici nikad nemaju ni kune!