Dvorci koji su se uspjeli očuvati do današnjeg dana najizravniji su materijalni spomenici o životnim prilikama, navikama i svakodnevici naših predaka.
Osim toga, sama činjenica da su dvorci neizostavni topos bajki za djecu i odrasle ukazuje koliko nam se ova zdanja još i danas čine misterioznima i čarobnima. Razmislite – od svih mogućih izmaštanih motiva, u našim se bajkama i dalje toliko često javljaju građevine više ili manje preuzete iz naše stvarne povijesti.
To je tako zato što dvorce i danas vežemo uz luksuz i intrige plemićke klase, a s time i uz običaje sakrivene od običnoga puka iza visokih i neprobojnih kamenih zidina. Osim što su dvorci simboli aristokratske moći, često ih vežemo i s tajnim društvima, skrivenim blagom, podzemnim tamnicama i skrivenim prolazima. Tako smo romantiziranjem ideje ovih građevina dobili mjesto koje nas svojim ozračjem automatski prenosi “u bajku”. Stoga nije ni čudno da su dvorci još i danas toliko zanimljivi turistima i znatiželjnicima diljem svijeta.
No, nisu dvorci samo nacionalno blago Britanaca, Germana, Skandinavaca i ostalih naroda čiji se mitovi i legende najčešće oslanjaju na fantastične srednjovjekovne motive. U današnjem ćemo kratkom pregledu zajedno baciti oko na neke od, prema mome mišljenju, vizualno najimpresivnijih hrvatskih starih dvoraca. Možda vam to da i ideju za neki skori uzbudljivi obiteljski izlet.
Dvorac Ozalj
Ovaj predivni dvorac na rijeci Kupi nalazi se kod današnjeg grada Ozlja u Karlovačkoj županiji. U njega se ulazi mostom preko rijeke. Prvi put se spominje već u 13. stoljeću, no današnji prepoznatljivi izgled zadobio je, tijekom mnogih preuređenja, tek u 18. stoljeću. Tijekom više stoljeća, nastanjivale su ga mnoge poznate plemićke obitelji, među njima i Zrinski i Frankopani. U današnje je vrijeme ovaj dvorac otvoren za posjete javnosti.
Dvorac Mailath
Ovaj je odlično uščuvani dvorac od 1903. do 1906. sagradila mađarska obitelj Mailath, s njime stopivši stariji dvorac Prandau na istoj lokaciji. Ovo zdanje nalazi se u Donjem Miholjcu. Uz dvorac je uređen i perivoj. Obitelj Mailath bila je uresila unutrašnjost dvorca svojim suvenirima prikupljenima u Slavoniji, Africi i Aziji. Zdanje, na žalost, danas nije otvoreno za javnost, već se u njegovim prostorima nalaze geodetska, gradska i porezna uprava te katastar.
Lovrečina Grad
Ovaj dvorac nalazi se par kilometara od grada Vrbovca. Potječe oko sredine 16. stoljeća, a bio je u vlasništvu više plemićkih obitelji (Orehoci, Fodroci, Patačići…), a neko je vrijeme služio i kao samostan Sestara milosrdnica. Polovicom 19. stoljeća ovo je zdanje dobilo danas prepoznatljivi oblik u obliku slova “U”. Danas se u njemu nalaze prostori lokalne vjersko-edukacijske zajednice, no zdanje je otvoreno za posjete javnosti (uz prethodnu najavu).
Dvorac Pejačević
Ova dojmljiva građevina smještena je u centru Našica, u gradskome perivoju, što mu daje poseban šarm. Dvorac je izgrađen početkom 19. stoljeća, no doživio je nekoliko radikalnih preuređenja dok u drugoj polovici 19. stoljeća nije zadobio sasvim drugačiji izgled od prvotnog. U ovom je dvoru živjela obitelj Pejačević, pa tako u jednom trenu i poznata hrvatska skladateljica Dora Pejačević. Za vrijeme II. svj. rata njegove prostore koristila je njemačka vojska, a danas su u njemu knjižnica, muzej i umjetnička galerija.
Dvorac Maruševac
Ovaj dvorac možete naći u općini Maruševec u Varaždinskoj županiji. Prvi spomen dvorca potječe iz sredine 16. stoljeća. Bio je u vlasništvu obitelji Vragović, Črnkovečki, Pasztory, Katonaj, poznate obitelji Patačić te nakon njih Schlippenbacha i Pongratza. U drugoj polovici 19. stoljeća ova građevina zadobiva današnji izgled. Dvorac je sve do kraja 20. stoljeća pripadao adventističkoj crkvi, no naknadno je ponovno vraćen obitelji Pongratz. U njegovim su prostorima snimljeni neki od prizora iz domaćeg filma Glembajevi.
Dvorac Miljana
Ovaj lijepi dvorac nalazi se u Kumrovcu kraj rijeke Sutle, u Krapinsko-zagorskoj županiji. Bio je sjedište poznate plemićke obitelji Ratkaj. Prvi dijelovi dvorca izgrađeni su krajem 16. stoljeća, no zdanje je često nadograđivano i proširivano kroza 17. i 18. stoljeće. Nakon smrti posljednjeg Ratkaja krajem 18. stoljeća, dvorac je promijenio više vlasnika, a danas je u vlasništvu poduzetnika Dragutina Kamenskog.
Dvorac Vranyczany-Dobrinović
Posjed plemićke obitelji Vranyczany-Dobrinović nalazi se u naselju Gornjem Laduču smještenom u Općini Brdovcu u Zagrebačkoj županiji još od 17. stoljeću. U 19. stoljeću je na tom zemljištu, na mjestu tzv. Starih dvora, niknuo današnji dvorac. Dvorac i danas ima veliki uređeni perivoj, a u njemu se trenutno nalazi socijalna ustanova za djecu.
Veliki Tabor
Veliki Tabor utvrđeni je dvor u Zagorju, u blizini mjesta Desinića. Utvrda potječe iz druge polovice 15. stoljeća, a tijekom 17. i 18. stoljeća postepeno je bila pretvarana u dvorac. Bio je u posjedu plemićkih obitelji Celjski, Korvin i Ratkaj, a u njemu je živio i slikar Oton Iveković. Danas je otvoren za posjede, a uz njega se vežu i neke zanimljive legende. Tako se priča da je u zidinama salona ovog zdanja zazidana pučanka Veronika Desinićka, koja je zbog neprimjerene ljubavne veze s oženjenim plemićem Fridrikom II. Celjskim bila optužena za vještičarstvo i pogubljena. Neki naklapaju i o tome da se i danas iz zidina dvorca mogu čuti krikovi mlade umorene žene.
Dvorac Trakošćan
Trakošćan je danas jedan od najposjećenijih hrvatskih dvoraca, a čim ugledate njegove dojmljive kule i kruništa kako se uzdižu iznad površine obližnjeg jezera, postaje vam jasno i zašto – ovo je zdanje slika i prilika srednjovjekovnoga dvorca kako ga zamišljaju mnogi ljudi. Trakošćan je u 13. stoljeću prvotno bio izgrađen u obliku male utvrde, no kao i mnogi drugi dvorci s ove naše liste, i on je tijekom idućih stoljeća bio stalno preuređivan i nadograđivan, da bi današnji oblik zadobio u 19. stoljeću. Nalazi se u Zagorju, dvadesetak kilometara od Krapine, kraj mjesta Macelj i Strahinčica. Bio je u vlasništvu plemićkih obitelji Celjski, Vitovec, Korvin, Drašković. Danas je on muzejska turistička atrakcija u vlasništvu države.
***
Preporučeni tekstovi (LINK): Lista 12 naljepših gljiva na području Hrvatske
