Čak i ako nikad niste pomišljali osobno studirati indologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (a, budimo, realni – vrlo vjerojatno niste), moguće je da ste o tom studiju svejedno dosta toga čuli. Zagrepčani vole ovaj studij podvrgavati ruglu, te se međusobno zabavljati pričama o tome kako su svi indolozi lijene propalice i hipiji koji po cijele dane ne rade ništa drugo osim što puše travu. Ovaj je studij, uz to, na glasu kao i jedan od “najuzaludnijih” studija na našem sveučilištu – jedan od onih s kojima nikad nećete naći posao, pa ste, ako ste ga upisali, svakako društveni parazit i lijenčina.

Možda vam je do sad već za oko zapelo da na Kurzivu pišem o mnogim indološkim temama. To je stoga što sam prije nekoliko godina diplomirao na ovom studiju. I zato ću vam sada pokušati sažeto i istinito predočiti kakav je studij zapravo indologija, ima li ga smisla studirati, što se na njemu uči i kakva vam je budućnost s tom zloglasnom indološkom diplomom. Pritom ćemo usput opovrgnuti nekoliko stereotipa o indolozima, a ako poznajete nekoga tko planira upisati indologiju, možete mu poslati link na ovaj tekst i tako ga informirati o onome što ga tamo čeka.

U nastavku slijedi moje indološko iskustvo iskušano iz prve ruke na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Studenti indologije – hipiji koji puše travu i ljenčare, ili nešto drugo?

Kao prvo, mogu reći da je, bar u vrijeme dok sam ja studirao indologiju, na njoj bilo izrazito malo ljudi koji bi se mogli okarakterizirati kao “hipiji”. 😀 Naravno, bilo je nekoliko ljudi koji su voljeli visjeti po glazbenim festivalima i duvati, ali većinu studenata zapravo bih podijelio ovako: na uzaludne slučajeve koji su indologiju bili upisali samo zato jer nisu bili u prilici izabrati drugi studij, te na “štrebere” koji su upisali indologiju zato što su ih doista zanimali egzotični jezici i kulture.

Druga stvar koju treba reći odmah u početku je i ova – studij indologije na FFZG-u je jako, jako zahtjevan te traži od vas maksimalnu posvećenost i vrijeme. Zato su oni rijetki vječno napušeni “hipiji” i općenito nezainteresirani studenti u mojoj generaciji otpali već nakon prvog semestra. Realno gledano, osoba koja studira indologiju i namjerava je i završiti nema previše vremena za zabavu, izlaske i opijate.

Tri mrtva jezika i jedan živi jezik – za početak!

Nadalje, s obzirom na to da sam u gornjim redovima ustvrdio da je indologija vrlo zahtjevan studij, mislim da je vrijeme da tu tvrdnju nečim i potkrijepim. Zato ću u nastavku ukratko navesti što se sve studira u pet godina koliko traje studij indologije.

Na ovom studiju od vas se, za početak, očekujete da pasivno savladate nekoliko klasičnih mrtvih jezika. Najvažniji i najteži od ovih jezika, koji se izučava tijekom cijelog studija, jest sanskrt. Tijekom studija je tako potrebno položiti osnove sanskrtske gramatike, te svaki semestar odslušati i položiti neki od sanskrtskih seminara na kojima se prevode i analiziraju tekstovi nekoliko različitih uporabnih stilova sanskrta – vedski sanskrt, književni sanskrt, epski sanskrt i slično.

Uz sanskrt, studenti na raznim seminarima moraju savladati još par mrtvih jezika – prvi od njih je jezik buddhističke književnosti, paali. Drugi je staroperzijski jezik, koji je srodan sa sanskrtom i paalijem.

Pokraj studiranja ovih triju klasičnih mrtvih jezika s indoiranskog područja, student će tijekom svih pet godina učiti i moderni indijski jezik po imenu hindi. Ovaj će jezik, za razliku od klasičnih jezika, učiti aktivno – tj. učit će ga čitati, pisati i govoriti.

Što se sve studira na “studiju za lijenčine”?

Student treba klasičnim jezicima ovladati u dovoljnoj mjeri da se može baviti filološkim radom, tj. da može uz pomoć rječnika analizirati i prevoditi drevne indijske tekstove. Ovo je međutim, mnogo kompliciranije nego li zvuči. Naime, lakše je naučiti govoriti moderni hindi nego li uz pomoć rječnika čitati sanskrt, paali ili staroperzijski. Razlog tome je što je gramatika ovih drevnih jezika vrlo složena  i razgranata, a uz beskrajne tablice deklinacijskih i konjugacijskih nastavaka, potrebno je ovladati i cijelom paradom glasovnih promjena unutar pojedinog klasičnog jezika, kao i glasovnim promjenama koje su se događale preuzimanjem riječi mlađih klasičnih jezika (paalija i staroperzijskog) iz starijeg jezika (sanskrta). Kako bi ovakav poredbeno-lingvistički pristup bio moguć, student će se u toku studija morati uputiti i u osnove indoeuropske lingvistike.

Uz ove jezike, čujem da se posljednjih par godina na indologiji izborno može studirati i romski te možda i urdski. No, ovi su noviteti uvedeni nakon što sam osobno diplomirao, pa o tome ne znam reći ništa konkretno.

Toliko o jezičnom dijelu studija. Uz same jezike, na indologiji svi studenti studiraju i cijeli niz kolegija koji obuhvaćaju sljedeća glavna područja: indijsku povijest, indijsku religiju, indijsku filozofiju i indijsku književnost. Svaki od ovih studija zahtijeva maksimalnu posvećenost i učenje stotina i stotina sanskrtskih termina, imena i misaonih koncepata. Ah da, i za kraj – učit ćete i povijesni razvoj samih klasičnih jezika koje smo već nabrojali.

Obavezna dvopredmenost na studiju

Kao što vidite, ovaj je studij vrlo sveobuhvatan: tri mrtva jezika – sanskrt, paali i staroperzijski (među kojima se izučava i više varijanti sanskrta) i njihov povijesni razvoj, jedan živi jezik (hindski), zatim indijska povijest, religija, filozofija i književnost.

Na ovom mjestu trebalo bi vam već biti jasno da ovo ne da nije studij za “lijenčine”, već upravo suprotno od toga. Na ovom studiju nećete potrajati niti pola semestra osim ako se niste spremni ubijati od rada. Da situacija bude još kompliciranija – studij indologije može se upisati samo dvopredmetno, što znači da ga možete studirati samo u kombinaciji s nekim drugim studijem.

Razlog za obaveznu dvopredmetnost studija indologije leži u tome što je vrlo, vrlo malo vjerojatno da ćete kao indolog ikada raditi u struci. Zato je studij obavezno dvopredmetan – jer ljudi koji su ga koncipirali nisu željeli upropastiti vam život. Stoga je za sve buduće studente indologije vrlo važno izabrati profitabilan drugi studij koji je studirati paralelno s indologijom. Naravno, to znači da ćete uza sva nabrojana područja koja morate savladati kao indolog morati konstantno učiti i za kolegije s još cijelog jednog dodatnog studija.

Gdje se zaposliti s diplomom iz indologije?

Budimo sasvim otvoreni – hrvatsko društvo općenito uopće ne treba i ne cijeni indologe. Nas kao narod nije ni najmanje briga za strane kulture, drevne jezike i civilizacije. Kvragu, nije nas briga niti za vlastitu povijest, jezik i kulturu, a kamo li za nešto izvan toga.

Kao indolog, možete se eventualno zaposliti na samom indološkom odsjeku fakulteta. No, šanse da se to dogodi praktički su nikakve, jer je to mali studij s malim brojem vrlo posvećenih profesora koji obično ostaju predavati od završetka vlastitoga studija pa sve do mirovine. Stoga se profesori indologije uopće ne traže na tržištu rada.

Druga vam je opcija zaposliti se u indijskoj ambasadi ili nečem sličnom. No, da biste se zaposlili na takvom mjestu, hindskim ćete jezikom morati ovladati jednako dobro kao i fakultetski profesori, te biti praktički najbolji u cijeloj svojoj klasi. A i to ne mijenja činjenicu da se zaposlenike u indijskoj ambasadi traži također vrlo rijetko.

Treća stvar koju možete raditi s ovom profesijom jest – prema vlastitom nahođenju pokušati pisati indološke znanstvene radove, studije i prijevode, te ih pokušati objaviti za neke pare. Ali, s obzirom na to u kojem je stadiju domaće književno izdavaštvo (u posmrtnom stadiju) – ovdje vjerojatno također nećete okrenuti nikakvu zaradu. Ako nešto i objavite, bit će to svake prijestupne godine, a i onda je pitanje hoćete li biti plaćeni ili jednostavno tek tiskani za osobnu satisfakciju.

Čemu ovaj studij služi?

Do sad smo u ovom tekstu ustanovili nekoliko stvari. Kao prvo, ovaj je studij iznimno obiman i zahtjevan, te ne nudi gotovo nikakvu mogućnost zaposlenja unutar struke. Kao drugo, ljudi koji ga završe, iznimno su marljivi, iznimno predani svom studiju, te ih on doista i zanima.

No, kakvog smisla ima toliko se žrtvovati zbog nečega što vam gotovo sigurno neće donijeti baš nikakvu paru u životu? Na ovo vam pitanje mogu odgovoriti jedino s vlastitog subjektivnog gledišta.

Je li mi žao što sam studirao indologiju? Nije. Zašto? Zato što smatram da ovaj studij daje neprocjenjiv uvid u više znanstvenih područja kao što su filologija, komparativna lingvistika, komparativna religija, komparativna filozofija i slično. Završivši studij indologije, nevjerojatno ćete proširiti vlastite mentalne kapacitete, kao i vlastitu općekulturnu izobrazbu. Uz to, upoznat ćete se s nizom vjerovanja i svjetonazora koji spadaju u sam vrh dosega ljudske filozofske i metafizičke misli, a o kojima se na Zapadu ne zna gotovo ništa, čak i među učenjacima.

Sve ovo dat će vam neki dublji uvid i razumijevanje kad su u pitanju razne jezične i opće kulturološke teme, neprocjenjivo će proširiti vaše intelektualne horizonte te vam biti od velike koristi ako se i u budućnosti mislite baviti ičim što ima veze s komparacijom raznih jezika, kultura i književnosti.

Drugim riječima, ako vas zanima stjecanje intelektualnog bogatstva od neprocjenjive vrijednosti, i to pod cijenu  velikog petogodišnjeg napora i požrtvovnosti, a da uz to za svoj trud nikad ne zaradite ni novčića – tada idite i studirajte indologiju. Nećete požaliti. Samo, u međuvremenu detaljno isplanirajte čime ćete se zapravo baviti za novac. Jer indologijom gotovo sigurno nećete.

***

Preporučeni tekst: Uvod u glavne grane buddhizma: hīnayānski buddhizam (dio 1/5)