Uvod u labirinte 1: O simbolici i povijesti labirinata

Koncept labirinta kao razgranate strukture mnogih isprepletenih pravaca bez očitog puta do cilja ili izlaza već tisućljećima fascinira ljudska bića, istodobno predstavljajući izazov za ljudski um i snalažljivost te se koristeći kao simbolički prikaz i sredstvo za dosezanje ezoteričnih istina.

Simbolika labirinata razgranata je i složena, poput same labirintske strukture. Zato su, u različitim oblicima izvedbe, koncept labirinta poznavale i njime se koristile mnoge drevne civilizacije, mistici, plemena te ezoterične škole.

Labirint 1
Foto: Wikimedia Commons
Simbolika labirintskih struktura

Najočitija simbolika labirintske strukture predstavlja putovanje, a s time i protok vremena te dosezanje određenog cilja i promjenu (jer, svako putovanje, esencijalno, jest vrsta simboličke i doslovne promjene). No, ako imamo na umu da labirint prvenstveno simbolizira putovanje promjenu, tada će nam lako postati jasno zašto ga određene kulture i tradicije uzimaju i za simbol duhovnog rasta i prosvjetljenja. Duhovno se putovanje, naime, često predočava prispodobom putovanja i traganja. Neke su tradicije čak koristile prolazak labirintom i kao simboličko hodočašće u svetu zemlju, namijenjeno onim vjernicima koji nisu mogli poći na pravo hodočašće.

Labirint 7
Foto: PxHere

Nagađa se i da su labirinti ispred različitih zdanja u prošlosti mogli biti vezani i uz vjerovanje da će se pomoću njih zlim duhovima onemogućiti ulaz u sveti ili štićeni prostor.

Na ovo se treba nadovezati i komentarom da neke tradicije labirint smatraju simbolom mistične inicijacije (jer posvećivanje ezoteričnim učenjima također se smatra traganjem za duhovnim ciljem). Određeni kružni i ciklični oblici labirinata često predstavljaju i reinkarnaciju ili uskrsnuće.

Labirint 3 Bolshoi Zayatsky
Foto: Wikimedia Commons

Kretanje prema središtu labirinta može se poistovjetiti i sa spuštanjem u vlastitu podsvijest, stupanjem u kontakt sa svojim “unutarnjim ja”, ili pak s povratkom mističnome prapočelu. S druge strane, kretanje iz središta prema vanjskim rubovima labirinta predstavlja širenje mističkih spoznaja ili čak i emanaciju kozmosa iz metafizičkog prapočela.

Labirint 8
Foto: crkva

Iz svih ovih simboličkih razloga labirinti u mističkim i duhovnim tradicijama obično nisu previše razgranati i preizazovni za prolazak kroz njih – jer je njihova glavna svrha prvenstveno pomoć pri vizualizaciji nabrojanih kozmičkih i mističnih procesa, navodi se na stranici symbolic-meanings.com (LINK). Tek su se naknadno labirinti počeli osmišljavati i kao što zapetljaniji izazovi za ljudsku snalažljivost i koordinaciju u prostoru.

Labirint 4
Foto: Wikimedia Commons
Poznati labirinti kroz povijest

Prvo i najpoznatije spominjanje koncepta labirinta ostalo nam je zabilježeno u mitskoj priči o labirintu u Knososu na Kreti, koji je izgradio Dedal i u kojem je boravio strašni Minotaur sve dok ga nije ubio grčki junak Tezej. Znanstvenici i danas tragaju za ovim labirintom jer vjeruju da se iza legende o Tezeju i Minotauru krije i dio povijesne istine.

Labirint 6, Tezej i Minotaur
Foto: Wikimedia Commons

Osim Dedalovog labirinta, poznajemo i druge labirintske strukture iz drevnih dana. Tako je grčki povjesničar Herodot opisao ogroman labirintski kompleks posmrtnih hramova u Hawari, južno od Krokodilopolisa u Egiptu, a arheolozi su na toj lokaciji i pronašli ostatke te ogromne labirintske strukture koja tvori jedan od najvećih poznatih egipatskih kompleksa hramova.

Labirint 10
Foto: Kamenje na britanskom otocju Wikipedia

Također, iz zapisa rimskog vojskovođe i književnika Plinija doznajemo i za drevni labirint na grčkom otoku Lemnu (današnjem Limnosu), te za etrurski labirint kraj grada Kluzija u Italiji (danas Chiusi), u kojem je navodno sahranjen i etruščanski kralj Lars Porsena.

Labirint 9
Foto: Wikimedia Commons

Osim kultura okupljenih oko Mediterana, labirinte su poznavala i simbolički rabila i neka plemena sjevernoameričkih Indijanaca (
Tonoho O’odham), kao i pretpovijesne i drevne tradicije Indije. Također, na skupu otoka poznatih kao Solovki u sjeverozapadnoj Rusiji pronađen je skup od 30-ak kamenih labirinata nepoznata porijekla i namjene, starih 2 do 3 tisuće godina.

Labirint 5 hram Hoysaleswara Indija
Foto: Wikimedia Commons

U srednjem vijeku i nakon njega, u nekim kršćanskim katedralama dolazi do izrade labirintskih uzoraka na podu crkava, a pretpostavlja se da je prolazak ovim labirintima služio kao zamjena za daleka vjerska hodočašća.

Zanimljivo je da je koncept labirinta u nekoj varijanti poznat u gotovo svim krajevima svijeta, od Sjeverne, Srednje i Južne Amerike, pa do Nepala, Australije i Indonezije.

Toliko za uvod. Danas smo nešto ukratko rekli o simbolici i povijesti labirinata, a u idućem tekstu nabacit ćemo pregled nekih od najzanimljivijih svjetskih suvremenih labirinata dostupnih za turističke obilaske.

***

Preporučeni tekst (LINK): Lista najljepših hrvatskih dvoraca

Lifestyle, Zanimljivosti

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *