Najveća hrvatska pomorska tragedija: I mi, na žalost, imamo svoj “Titanic”

Nema onoga tko nije čuo za tragediju prekooceanskog putničkog diva Titanic. Iako to nije bila najveća pomorska nesreća niti po broju žrtava, a bome niti po veličini potonulog broda, ta se tragedija urezala u kolektivno pamćenje generacija ljudi jer je potonuće navodno nepotopljivog Titanica postalo simbol kraha ljudskih nastojanja da pomoću moderne tehnologije zagospodari prirodom.

Na žalost, i mi Hrvati imamo jednu “svoju” pomorsku tragediju koja se jednakom snagom “ugravirala” u pamćenje onih dovoljno starih da je se sjećaju. Za priču o udesu broda Petar Zoranić prvi put sam prije nekoliko dana čuo od svog dede, koji se i gotovo 60 godina nakon incidenta sjeća imena našeg “domaćeg Titanica”. To dovoljno govori koliko je prije 58 godina ovaj događaj potresao i šokirao domaću javnost.

Tanker Petar Zoranić
Foto: Facebook/Dusko Maravic u: Riječka enciklopedija – Fluminensia (Slika preuzeta isključivo u svrhe edukacije, uz sva pravila “Fair use” licence”. Sva prava pripadaju izvornim vlasnicima).

Karakteristike tankera Petar Zoranić

Za razliku od putničkoga parobroda Titanic, brod koji je sudjelovao u najvećoj Hrvatskoj pomorskoj nesreći bio je tanker. Ime je dobio prema našem književniku Petru Zoraniću, autoru prvoga hrvatskog romana Planine. Izgrađen je 1959. godine, a fatalni udes doživio je 14. prosinca 1960. godine. Bio je dio flote tadašnje zadarske brodarske kompanije Jugotanker, koji danas nosi ime Tankerska plovidba.

Petar Zoranić pokretao se na parni pogon. Bio je dug 192 i širok 25 metara, a težina mu je iznosila 16 300 bruto-tona. Postizao je brzinu od impresivnih 17,5 čvorova. Smatrao se jednim od tehnički najbolje izvedenih tankera toga vremena, a bio je i mnogo udobniji za posadu od većine takvih ne-putničkih brodova.

Posljednje putovanje tankera Petar Zoranić otpočelo je u gruzijskoj luci Tuapse, odakle se plovilo zaputilo prema Hamburgu, prevozeći više od 12 000 tona lako zapaljivog benzina i oko 11 300 tona dizelskog goriva.

Tanker Petar Zoranić 2
Foto: Facebook/Anton Toni Petricevic u: BRODOVI – SHIPS (Slika preuzeta isključivo u svrhe edukacije, uz sva pravila “Fair use” licence”. Sva prava pripadaju izvornim vlasnicima).

Što je prethodilo sudaru

Kad se dogodila nesreća koja je uništila ovaj impresivni tanker, bio je to sveukupno 108. dan plovidbe broda Petar Zoranić. Na brodu su se toga dana nalazile 52 osobe – 50 pomoraca i 2 žene članova posade.

Ova tragedija bila je tim neočekivanija što je brodom upravljao tada poznati i cijenjeni kapetan Anton Sablić iz Kotrene, koji je bio na glasu kao jedan od najiskusnijih domaćih kapetana.

Tragedija se dogodila dok je tanker prolazio kroz bosporski tjesnac prema Istanbulu. Ništa u plovidbi samoga broda nije bilo sporno, te je posada slijedila sve propise sigurnog putovanja ovom vrstom plovila.

Međutim, nedaleko od Istanbula, Petar Zoranić iznenada je uočio grčki tanker od 32 000 tona nazvan World Harmony, koji je nepropisno plovio prema našem tankeru, pritom mu presijecajući kurs. Na World Harmonyju nalazilo se 40 članova posade i 1 žena.

Tanker Petar Zoranić požar 1
Foto: Facebook/Anton Toni Petricevic u: BRODOVI – SHIPS (Slika preuzeta isključivo u svrhe edukacije, uz sva pravila “Fair use” licence”. Sva prava pripadaju izvornim vlasnicima).

Kobna nesreća u Bosporu

Sudar s grčkim tankerom dogodio se u 2.40 sati kod mjesta Kanlıce. Nenadzirani World Harmony zabio se svojim pramcem s desne strane pramca Petra Zoranića, na mjesto gdje se nalazio spremnik s visokooktanskim benzinom. Pritom se dogodila snažna eksplozija na oba tankera. Na Petru Zoraniću eksplodiralo je gorivo, a u Harmonyu zapaljive pare preostale u spremnicima s prošlih putovanja.

Eksplozija i plamen koji se nakon nje podigao razbudili su i osvijetlili sva okolna obalna mjesta te je tisuće ljudi pohitalo na obalu vidjeti što se događa. Zanimljiv je podatak da se među tim šokiranim znatiželjnicima nalazio i budući svjetski slavan pisac Orhan Pamuk, koji je svjedočenje ovoj tragediji opisao u članku za španjolske novine El Pais.

Nakon sudara i eksplozije oba su tankera bila van uporabe, a morska ih je struja počela nositi prema kopnenom skladištu nafte. Za dlaku je izbjegnuta još veća tragedija, no gorući World Harmony je ipak zapalio okolne kuće u zaljevu Beykoz gdje se nasukao. Petar Zoranić je otplutao još dalje te uspio udariti i o usidreni turski putnički brod Tarsus.

Tanker Petar Zoranić posada Facebook Anton Toni Petricevic u BRODOVI - SHIPS
Foto: Facebook/Anton Toni Petricevic u BRODOVI – SHIPS (Slika preuzeta isključivo u svrhe edukacije, uz sva pravila “Fair use” licence”. Sva prava pripadaju izvornim vlasnicima).

Posljedice tragedije

Posada brodova koja je preživjela sudar pokušavala se spasiti skokom u more gdje su ih dočekale velike, goruće naftne mrlje, jaka podvodna struja i opasno hladna voda.

Konačne posljedice ovog sudara bile su: 21 poginuli hrvatski mornar i 29 poginulih grčkih mornara, te smrt jednog turskog peljara i dvojice carinika s usidrenog Tarsusa. Naknadno je od svih poginulih pronađeno samo četiri tijela.

No to nije sve. Zbog sudara tankera u more je iscurilo i 18 000 tona nafte, izazivajući veliko onečišćenje. Nasukana olupina Petra Zoranića nakon tragedije gorjela je još cijelih 55 dana, a brod su povremeno potresale i nove eksplozije. Naposljetku je vatra konačno bila ugašena na način da je tursko zrakoplovstvo danima bombardirala olupinu broda kako bi ugušili vatru.

Kanlıca
Foto: Wikimedia Commons

Za prvim uslijedio i drugi sudar!

Nakon tragedije uslijedila je istraga predstavnika vlasti kojom je jasno utvrđeno da je nesreću skrivio grčki tanker. Preživjeli članovi posade i obitelji poginulih hrvatskih mornara dobili su odštete.

Pa ipak, to nije bio kraj priče o ovom našem “najnesretnijem brodu”. Četiri godine nakon sudara, 15. 9. 1964. na olupinu Petra Zoranića je kod Kanlıce naletio norveški brod Norborn! Tom je prilikom došlo do novog požara i izbijanja nafte, a materijalna šteta prouzročena drugim sudarom iznosila je oko 20 milijuna ondašnjih dolara.

Udes ovog našeg tankera do današnjeg dana ostao je zapamćen kao jedna od najvećih pomorskih tragedija u kojima je sudjelovalo hrvatsko plovilo, te jedna od većih nesreća ovog tipa u svijetu.

***

Preporučeni tekst: Znate li zašto se nekad vjerovalo da žena na brodu donosi nesreću?

Jeste li znali?!, Priča dana, Zanimljivosti

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *