
Kada nekome kažemo “Jedi govna!”, to obično znači da mu ne želimo ništa dobro u životu. Nije ni čudno što jedenje dreka povezujemo s nečim lošim – cijelo naše tijelo ustrojeno je tako da na miris ili prizor izmeta reagira s gađenjem. No, jeste li se ikada zapitali koje bi bile realne posljedice jedenja izmeta? Jer, vjerovali ili ne, ova je tema i znanstveno istražena, a rezultati bi vas mogli iznenaditi (i pokvariti vam apetit za idućih par dana).
Stvari koje treba uzeti u obzir
Kao prvo, trebate osvijestiti jedno stvar, ma koliko vam odbojna sama ideja jedenja izmeta možda bila. Mi ljudi imamo averziju prema izmetu, no u prirodi koprofagija (fancy znanstveni naziv za jedenje dreka) nije tako neuobičajena i nenormalna pojava. Psi i miševi, primjerice, jedu svoj izmet ne bi li iz njega prikupili još neprobavljenih nutrijenata.

Kao drugo, morate znati da u poremećenom svijetu seksualnih fetiša postoje ljudi koji doista uživaju u jedenju izmeta, a većina njih se u pravilu ozbiljno ne razbolijeva zbog svoga nastranoga hobija. Ovaj se fetiš u svijetu pornografije najčešće naziva scat porn, a ako niste spremni vidjeti nešto doista uznemirujuće, predlažem da ovu sintagmu nikada ne upisujete u Google.
Kao treće, u nekim se kulturama prakticira pijenje urina te se vjeruje da ono ima i zdravstvene beneficije. Znanost nas uvjerava da je urin zapravo sterilan i da se ne možemo ozbiljno razboljeti ili pokupiti kakvu gadnu bakteriju pijenjem urina. No, ako ovo vrijedi za urin, vrijedi li i za izmet?

Bitno je čiji je izmet
Ne, ne baš. Vidite, iako je urin sterilan, izmet to svakako nije. On je zapravo pun bakterija (no shit! (i no pun intended!)), no velika je razlika u jedenju svojega ili tuđega izmeta, ili bar tako tvrde neki medicinski izvori s kojima sam se konzultirao na netu.
Ako pojedete vlastiti drek, u organizam zapravo nećete unijeti nikakvu bakteriju koju već nemate, te zbog toga ne biste trebali pretrpjeti niti ikakve zdravstvene posljedice vrijedne spomena. No, ako pojedete tuđi drek, tada je od ključne važnosti zdravstveno stanje te druge osobe, jer ćete u organizam unijeti veliku količinu bakterija koje je njegovo tijelo izbacilo iz sebe. Ako je ta druga osoba besprijekornog zdravlja, u načelu biste i tada trebali proći bez posljedica. No, ako je druga osoba bolesna, možete na sebe navući svakakve gadne zaraze.
Sad, osim bakterija, ljudski izmet također sadrži i ostatke ostataka hranjivih tvari, kao i neke bakterije koje pozitivno utječu na probavu hrane. Tako biste u teoriji (ali zapravo samo u teoriji) mogli imati i koristi od jedenja izmeta. Ipak, kakica sadrži toliko malo hranjivih tvari da biste vjerojatno više kalorija potrošili ponovnim probavljanjem dreka nego li ih zadržali u sebi.

Transplantacija govna? I to postoji!!
A što se tiče zdravih bakterija u dreku, to je već jedna druga priča. U toku istraživanja za ovaj tekst naišao sam na podatak da u svijetu postoji medicinski postupak liječenja kronične dijareje “transplantacijom izmeta”, tj. umetanjem izmeta čovjeka sa zdravom probavom u crijevo osobe čija probava ne funkcionira najbolje. Probavne bakterije izmeta iz zdrave osobe na taj način, navodno, vrlo učinkovito rješavaju probleme s proljevom od kojih pati bolesna osoba.
Naravno, evolucija je s dobrim razlogom u našem slučaju razvila instinktivnu odbojnost ljudi prema ideji jedenja izmeta, te bismo se toga instinkta, dakle, trebali i pridržavati. No, u slučaju da ste se ikada zapitali biste li se ozbiljno razboljeli ili umrli jedući izmet, odgovor je – ne, vjerojatno ne biste, iako od toga ne biste imali i neke velike koristi. Samo nemojte eksperimentirati s izmetom one bolesne prostitutke s ugla vaše ulice, jer onda stvarno izazivate sranja!
***
Preporučeni tekst: Upoznajte umjetnika koji se proslavio prodajući vlastiti izmet!
ja jedem svaki dan govna ali razlicita:krava,ovca,kokos,pas,macmac,dinosaurus
meni se gadi.