Akademska zajednica već se desetljećima nastoji inkorporirati u javni život i postati relevantna u očima “običnih” građana, pa se stoga dala u proučavanje mnogobrojnih popkulturnih fenomena, TV serija, stripova, filmova, računalnih igrica i sličnih izvora “jeftine” zabave.

No, jedna TV serija uvjerljivo vodi u ogromnoj zastupljenosti u američkim fakultetskim kurikulumima, te slovi za akademski najizučeniji popkulturni proizvod svih vremena! Možete li pogoditi o kojoj je seriji riječ?

Evo, skratit ću vam muke. Radi se o seriji “Buffy ubojica vampira” (Buffy the Vampire Slayer). Ova kultna serija, koje se gotovo svatko od nas tko je odrastao u 90-ima sjeća i barem približno zna o kakvoj se seriji radi, dominirala je TV programom od 1997. do 2003. godine. Sveukupno je snimljeno 7 sezona serije,a dobila je  i popratnu i jednako kvalitetnu spinoff seriju Angel, koja je potrajala 5 sezona. Buffy i pripadajući Angel redovito se uvrštavaju na liste najboljih TV serija svih vremena.

Autor serije je čovjek po imenu Joss Whedon, kreativac koji stoji iza mnogih svjetskih blockbustera poput filmova The Avengers i Alien 4: Uskrsnuće. Osim toga, serija Buffy poslužila je kao odskočna daska nekim danas svjetski poznatim glumcima, poput Alyson Hannigan (Američka pita, Kako sam upoznao vašu majku) i Davida Boreanaza (Kosti, SEAL Team).

Popkulturni fenomen nevjerojatnih razmjera

Buffy ubojica vampira ispada daleko najproučavaniji popkulturni fenomen unutar akademske zajednice. Dok “drugoplasirani” pop-fenomen, SF/horor franšiza Alien, broji nekih stotinjak akademskih radova posvećenih sebi, o Buffy je još prije 10-ak godina bilo napisano čak oko 800 akademskih tekstova, knjiga, diplomskih radova i slično.

Osim velikog broja radova, upravo zapanjuje brojnost raznih fakultetskih kolegija posvećenih proučavanju ove popularne tinejdžerske serije. Postoje čak i cijele znanstvene konferencije posvećene proučavanju Buffyinog kulturanog naslijeđa.

Buffy se proučava u cijelom nizu različitih znanstvenih konteksta, pa tako postoje publikacije i fakultetski kolegiji koji proučavaju ovu seriju u okviru postmodernizma, književne teorije, psihoanalize, sociologije, ženskih studija i tko zna čega još sve ne.

E sad, pokušajmo u svega nekoliko redaka sažeti zašto je ova serija toliko proučavana i zanimljiva svima od nabrijanih tinejdžerica do dosadnih fakultetskih prdekala. A to nije lako.

Razlozi planetarne histerije zvane Buffy ubojica vampira

Buffy ubojica vampira prvenstveno je, ali ne i isključivo, serija za tinejdžere. Radi se o seriji koja prati naoko sasvim običnu tinejdžericu koja, međutim, ima supermoći te se u slobodno vrijeme (kojeg nema previše) bori protiv vampira, zombija, kiborga, demona, i svih zamislivih vrsta čudovišta te spašava svijet od apokalipse. No, za junakinju se balansiranje između skrovitosti svoga herojskog poziva i osobnog ljubavnog te društvenog života često pokazuje mnogo većim izazovom nego suočavanje s čudovištima.

Međutim, to je ipak najviše serija o odrastanju i prevladavanju raznih životnih poteškoća. Ogromnoj popularnosti serije doprinijeli su i nevjerojatno zanimljivo osmišljeni, živopisni likovi s kojima se vrlo lako poistovjetiti.

Ova serija kombinira elemente raznih TV žanrova. Ona je istovremeno i tinejdžerska romantična serija, horor, fantastika, superherojska avantura, drama i još ponešto. Stoga je zanimljiva kao popkulturni fenomen koji prekoračuje i izvrće žanrovske granice popularne televizije.

Alegorija tinejdžerskog života i odrastanja

No, ono što privlači najveću pozornost akademika jest gotovo nepresušna količina alegorija prisutnih u seriji. Gotovo svaki izazov s kojim se Buffy suočava pametno je osmišljena metafora za neki od izazova tinejdžerskoga i svakodnevnog života. Istu alegoričnu šemu prati i spinoff serija Angel, samo se više fokusirajući na alegorično bavljenje izazovima iz života odraslih.

Tako, primjerice, Buffy u jednom trenutku mora svladati ogromnu bogomoljku koja proždire muške studente. Bogomoljka je, dakako, žena s nimfomanskim tendencijama. Nadalje, u jednoj od epizoda, nakon što Buffy konzumira vezu s ljubavi svog života, on se pretvara u zlog, podmuklog i okrutnog demona, što je, dakako, društveni komentar na seks za jednu noć. Osim toga, sami vampiri u seriji, manje-više, imaju karakteristike klasičnih razuzdanih tinejdžera: nemaju moralni kompas, kaotični su, svojevoljni, hedonistički, povode se prvenstveno za životinjskim instinktima i naoko nikad neće umrijeti. Mnogi drugi neprijatelji na Buffyinom putu simboliziraju primjerice, alkoholizam, osamljenost, depresiju, seksualnu represiju, socijalne norme, autoritarne figure i slično.

Pomicanje granica TV zabave

Osim stalne alegoričnosti koja se bavi svim bitnim aspektima suvremenoga svijeta, Buffy je predstavljala i inovaciju na mnogim poljima TV zabave. Bila je to jedna od prvih serija u kojoj je prikazan lezbijski poljubac, a glavna junakinja bila je tip lika kakav je u drugim horor serijama obično prvi završavao kao faširano meso. Kada tome dodate i povremeni vrlo eksperimentalni i inovativni pristup pričanju priča (pojedine epizode snimane su, primjerice, kao mjuzikl ili s potpunim odsustvom bilo kakvog dijaloga), te tu zanimljivu mješavinu začinite šokantnim, napetim i krvavim prevratima kakvih se ne bi posramila ni Igra prijestolja, dobivate recept za televizijski fenomen koji je opčinio generacije i generacije muške i ženske publike raznolikih godišta.

Ako još niste iskusili ovu genijalnu seriju iz prve ruke, toplo vam preporučimo da to učinite. Jednom kad vas Buffy uvuče u svoj bogati, maštoviti i šareni svijet čudesa, s čuđenjem ćete se zapitati gdje vam je nestalo par mjeseci života koje ste proveli prikovani uz ekran svog računala, grozničavo gledajući “samo još jednu epizodu”.

***

Preporučeni tekst: Tolkien: “Evo što bi bilo da je Frodo uspio zadržati Prsten”