Turneja po knjižnicama, iduća postaja: Knjižnica Gajnice

Dobro došli u novi nastavak gradsko-putopisne sage “Turneja po knjižnicama”! Ako ste se tek uključili, cilj ove serije tekstova jest zainteresirane bibliofile upoznati s baš svim gradskim knjižnicama u Zagrebu, s njihovim prednostima, manama, ozračjem i slično. Na taj način ću neke od vas, nadam se, potaknuti da jednog od ovih dana i sami skrenete sa svoga dobro poznatog puta i odete u do sad vama nepoznati kvart te zavirite u knjižnicu koju nikad prije niste posjetili.

Danas nam je na redu prikaz knjižnice koja je na dijametralno suprotnom dijelu grada od Knjižnice Dubrava, koju sam posjetio i recenzirao prije nekoliko dana. Dubrava je, kao što znate, jedan od istočnijih dijelova grada, no danas zalazimo u jedan od najzapadnijih zagrebačkih kvartova.

Knjižnice karta Gajnice
Foto: Google Maps

Kvart za čitače

Gajnice su, ako ih nikad niste osobno posjetili, jedan zapravo vrlo miran i ugodan obiteljski kvart pun zelenila, livada i parkova. Zapravo, gotovo da imam dojam da svaka zgrada u Gajnicama ima svoj vlastiti park. Osim toga, ulični promet nije velik i kvart je zapravo idealan za besciljne vožnje biciklom ili čitanje na nekoj od mnogobrojnih klupa. U iskušenju sam opisati Gajnice kao jedan od idealnijih gradskih kvartova za sve knjigoljupce, jer ovdje svatko može naći toliko potrebnu tišinu i mir te se posvetiti razmišljanju i maštanju.

Knjižnica Gajnice 1
Foto: Kurziv.net

Kako do knjižnice u Gajnicama?

Do Knjižnice Gajnice dolazi se vrlo jednostavno iako je put relativno dug. Od Trga do Gajnica trebat će vam otprilike sat vremena, a kada tramvajima 2, 6 ili 11 dođete do okretišta na Črnomercu, najbolje je da sjednete na autobusnu liniju 121 i vozite se njome sve do zadnje stanice – Parka 101. brigade u Gajnicama. Od tog gajničkog okretišta autobusa pa do kvartovske knjižnice potrebno je još oko pet minuta laganoga hoda.

Sama knjižnica nalazi se na adresi Meksička ulica 6, točno pokraj lokalne pošte. Nad ulazom u samu knjižnicu stoji pomalo zbunjujući naziv “Knjižnica Vladimir Nazor” (što ne možete vidjeti na mojoj fotki jer imam jeftin mobitel s kojim nije baš najsretnije rješenje slikati po mraku). No, na službenim stranicama Knjižnica grada Zagreba jasno se vidi da to nije službeni naziv gajničke knjižnice, koja se zove jednostavno Knjižnica Gajnice. Moja je pretpostavka da se radi o starom nazivu knjižnice koji je u zadnjih nekoliko godina (ili desetljeća) netko jednostavno “zaboravio” skinuti iznad ulaznih vrata.

Knjižnica Gajnice 2
Foto: Kurziv.net

Mala knjižnica s intimnom atmosferom

Sama knjižnica na prvi pogled djeluje pomalo minijaturno, no zato njezine mnoge drvene površine i ugodna žuta svjetla u njoj stvaraju toplu i gotovo domaću atmosferu. Zapravo, samo ozračje i interijer ove knjižnice prije me asociraju na nečiju radnu sobu s velikom knjižnicom nego li pak na javnu biblioteku.

Kao što se može pretpostaviti kad se uzme u obzir njezin mali obujam, ne radi se o najbolje opskrbljenoj knjižnici u gradu, no ipak svaki put kad navratim ovdje bivam ugodno iznenađen izborom. Politika ove ustanove očito je: “Ne možemo imati kvantitetu, zato se najbolje posvetimo kvaliteti knjižne građe”. Više od nekoliko puta upravo sam u ovoj knjižnici tako pronalazio zanimljive knjige kojih nije bilo u mojim drugim redovitim knjižnicama (no, u drugim prilikama gajnička knjižnica, dakako, nije imala neke knjige za koje ste potpuno uvjereni da ih ima svaka knjižnica u gradu).

Knjižnica Gajnice 3
Foto: Kurziv.net

Pristojna kolekcija beletristike u ovoj knjižnici usredotočuje se na veće strane književnosti, iako je u njoj moguće naći i nekoliko polica posvećenih manje poznatim i egzotičnijim jezicima. Od regionalne književnosti najviše je zastupljena hrvatska književnost, dok knjiga susjednih država ima na kapaljku. Od publicistike, ovdje možete naći pristojan broj zanimljivih naslova iz književne teorije, povijesti, religije i filozofije, dok je sociološka i psihološka sekcija uglavnom preplavljena self-help naslovima i nije toliko impresivna.

Fotkanje i zakasnine

Knjižnica Gajnice 4
Foto: Kurziv.net

Otprilike trećina knjižnice zapravo je dječji odjel, no taj odjeljak nisam se usudio fotografirati iz bojazni da će me netko optužiti za pedofiliju. Da, to je jedan od aspekata rađenja ovih reportaža koji mi tek sad sviće – bit će problema s fotkanjem manjih knjižnica gdje ste u svakom trenu uočljivi svima ostalima u prostoriji. Nije da bi mi tete knjižničarke zamjerile fotkanje knjižnice (bar pretpostavljam), no nikad ne znate tko od ostalih posjetitelja (posebno onih s klincima) ne bi bio oduševljen prizorom čudaka duge kose u širokim hlačama i iznošenoj majici koji ih iz prikrajka fotka dok posuđuju knjige. Pa je stoga bolje ne riskirati.

Što se tiče djelatnica ove knjižnice, njih također mogu pohvaliti jer mi nikad nisu stvarale probleme niti bile naporne i neugodne, pa čak ni kad sam jednom prilikom s vraćanjem određene knjige uspio zakasniti cijelih 100 dana, lol!

Da skratim, preporučio bih ovu knjižnicu svima onima koji vole posudbu u mirnoj i opuštenoj atmosferi neužurbanog predgrađa, kao i svima onima koji vole potegnuti do nešto daljih lokacija i igrati se istraživača gradskih kvartova (poput mene).

Što sam posudio?

Posudba, Knjižnica Gajnice
Foto: Kurziv.net

Kao i uvijek, prilikom ove ekspedicije za potrebe pisanja novog teksta iz serije “Turneja po knjižnicama”, nisam ovdje zašao bez razloga, već ću u svakoj od recenziranih knjižnica nešto i posuditi. Tako su moj gajnički “ulov” sljedeći naslovi:

  • John Milton – Izgubljeni raj (epsko djelo klasika engleske renesanse koje se vrti oko Luciferovog izgona iz neba i prvog grijeha Adama i Eve);
  • Charles Squire – Mitologija Kelta (moram priznati da o keltskoj mitologiji ne znam praktički ništa, a svako malo u stvarima koje proučavam naiđem na neku referencu upravo iz keltske mitologije, stoga sam odlučio obrazovati se);
  • Jonathan Black – Tajna povijest svijeta (ne znam što točno očekivati od ove knjige, no iz sadržaja mogu iščitati da se radi o nekakvom detaljnijem pregledu mitologije i mističke misli u svijetu, od Grčke pa sve do Indije, od kršćanstva do budizma i sve do masonstva)

Toliko za ovaj današnji posjet knjižnici. Kao u uvijek, nisam siguran kad će se dogoditi idući tekst iz ove serije, kao ni koja će se knjižnica iduća naći “na udaru”. Sve ovisi o brzini mog čitanja, kao i o dijelu grada kojim ću se u vrijeme nove posudbe motati.

Stay tuned!

***

Preporučeni tekst: Turneja po knjižnicama, prva postaja: Knjižnica Dubrava!

Boemski kutak, Književnost, Recenzije

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *