Nevjerojatno arheološko otkriće ovih je dana uzdrmalo znanstveni svijet. Otkrivena je, ni manje ni više, nego najstarija boja nekog biološkog organizma u povijesti Zemlje. Kakve je zaključke moguće iz toga izvući? Poprilično zanimljive, kao što ćete i vidjeti. Jedan od njih je taj da prapovijesni oceani vjerojatno nisu bili tirkizno plave nijanse kao danas.
Tim znanstvenika koji se bavio bušenjem tla na dubini od nekoliko stotina metara u Mauritaniji u Zapadnoj Africi pronašao je nakupinu morskog škriljevca staru oko 1 100 000 000 (milijardu i sto milijuna) godina. To je poprilično zapanjujuće otkriće, pogotovo ako uzmete u obzir da je Zemlja kao planet stara oko 4,6 milijardi godina, a prve životinje i veće alge evoluirali su prije samo 600 milijuna godina!
Drugim riječima, stijena koja je nađena u Mauritaniji potječe iz razdoblja u kojem su jedina živa bića na Zemlji bili mikroorganizmi tisuću puta sitniji od sićušnih morskih algi.
Koje su boje bili prethistorijski oceani?
No, pravo otkriće za znanstvenike tek je uslijedilo kad su odlučili smrviti prastaru stijenu i analizirati njezin sastav. U njoj su našli ono što su nazvali najstarijim biološkim pigmentom u povijesti našeg planeta.
Za one koji su prespavali satove biologije, ukratko ćemo ponoviti da je pigment ono što daje boju nekom organizmu, biljci ili nakupini molekula. Primjerice, biljke su danas pretežno zelene zbog svog specifičnog zelenog pigmenta. No, otkriveno je da je ovaj pigment pripadao prapovijesnim mikroskopskim cijanobakterijama, a u boji je zapravo svijetlo ružičast.
Dok današnje cijanobakterije pak proizvode zeleni pigment, ovaj otkriveni rozi pigment zapravo je fosilizirani ostatak klorofila kakav su prastare i odavno izumrle cijanobakterije proizvodile u procesu fotosinteze.
Otkriće koje baca novo svjetlo i na tijek razvoja života na Zemlji
Ono što je zanimljivo jest to da su pronađene mikroskopske cijanobakterije činile veliku većinu organskog života u prapovijesnim oceanima prije pojave prvih algi i današnjih zelenih cijanobakterija. Zbog toga su znanstvenici, osobno se uvjerivši u boju pigmenta ovih i više nego drevnih organizama, zaključili kako bi nam se nekadašnji zemaljski oceani, da ih možemo vidjeti, zapravo mogli činiti roze a ne plave nijanse! Također, ružičasti pigment koji su pronašli, znanstvenici su proglasili “najstarijom organskom bojom” na Zemlji.
Osim zgodnog zaključka o nijansi pradavnih oceana, znanstvenici su iz ovoga izvukli i jedan značajniji zaključak. Pronalazak ovih mikroorganizama zapravo im je pomogao nazrijeti odgovor na važno evolucijsko pitanje – zašto su se veći biološki organizmi počeli javljati tako kasno u povijesti razvoja Zemlje? Odgovor na to pitanje sada glasi – zato što se bilo kakvi organizmi veći od mikroskopskih mjera ne bi bili u stanju prehraniti sićušnim, sićušnim česticama cijanobakterija.
***
Preporučeni tekst: Vojska osmišljava biorazgradive metke iz kojih će nicati cvijeće!
