Najduža knjiga u ljudskoj povijesti

Mnogo je monstruozno dugačkih djela u svjetskoj književnosti, a popularno isticani Tolstojev Rat i mir u usporedbi s nekim od pravih literarnih monstruma čini se svojim brojem stranica doslovno poput dječje slikovnice.

Dugo, duže, najduže

Primjerice, hindusitički ep Mahabharata sastavljen je od oko 200.000 individualnih stihova, a prema nekim procjenama sadrži oko 1.800.000 riječi. Za usporedbu, kompletna Biblija ima samo 783.000 riječi. Uz to, Ilijada i Odiseja zajedno imaju tek 27.800 stihova! To bi značilo da je Mahabharata oko 2,3 puta dulja od cijele Biblije, te da ima čak 7,2 puta više stihova nego li Ilijada i Odiseja zajedno!!

No, je li ovo literarno čudovište zvano Mahabrharata najduža knjiga na svijetu?

Zapravo nije. Ni približno!

Tekst Mahabharate
Foto: Wikimedia Commons

Najduža knjiga na svijetu!

Najduža knjiga u ljudskoj povijesti mogla bi biti Yongle Dadian, tj. Enciklopedija Yongle. Radi se o kineskoj enciklopediji napisanoj prema nalogu cara Yongle iz dinastije Ming, a nastajala je otprilike od 1403. do 1408. godine.

Na njezinom je sastavljanju, prema carevom nalogu, u početku radilo oko 100 učenjaka s prestižne onodobne kineske akademije Hanlin, no taj se broj s vremenom proširio na nevjerojatnih 2169 učenih glava!

Car Yongle
Foto: Wikimedia Commons

Cilj ove enciklopedije bio je popisati sva poznata literarna djela do kojih su carevi učenjaci mogli doći. Uključena su djela iz svih kineskih perioda, i svih mogućih tematika, stilova i žanrova.

U Enciklopediju Yongle uvršteno je oko 8000 najrazličitijih literarnih naslova. Sami tekst enciklopedije sastoji se otprilike od 380.000.000 znakova kineskoga pisma (!!). Enciklopedija je sadržavala 11.095 poglavlja i bila je sastavljena od 22.937 svitaka papira. Fizički, cijela ova knjiga zauzimala je u prostoru oko 40 kubnih metara!

Po završetku knjige, car Yongle bio je presretan krajnjim rezultatom, te je enciklopediji sam napisao podugačak predgovor o važnosti očuvanja književne tradicije.

Yongle Dadian
Foto: Wikimedia Commons

Gubitak neprocjenjivoga znanja

Na žalost, ovo monsturozno veliko i ambiciozno djelo nije sačuvano u cjelosti do današnjih dana. Do kraja dinastije Ming, izgubljen je cijeli originalni rukopis. Na sreću, prije nego li se to dogodilo, godine 1567. izrađena je kopija originala koja je bila očuvana oko 90 posto sve do upada britanskih i francuskih vojnih snaga u Peking 1875, kada je u pljački preko polovice cijele kopije enciklopedije razgrabljeno za suvenire.

Nakon još nekoliko grabeža i pljački te vatre u sveučilištu Hanlin, do danas je od ukupnih 11.095 poglavlja enciklopedije preživjelo tek oko njih 400! Tih 400-tinjak očuvanih svitaka enciklopedije razbacano je u otprilike 30 raznih kolekcija raspoređenih u 8 svjetskih zemalja.

Tako danas o cjelokupnom obujmu ovog nevjerojatnog djela znamo tek posredno, iz sačuvanih predaja o samoj enciklopediji.

***

Preporučeni tekst: Šikhandi – jedan od prvih transseksualnih likova u povijesti književnosti

Boemski kutak, Književnost, Recenzije

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *