Napokon, serija tekstova koju sam pompozno najavio prije nekih dva tjedna konačno kreće s realizacijom! Ako ste propustili najavu serije tekstova “Turneja po knjižnicama”, tada znajte da su oni zamišljeni kao serija reportaža iz grada u kojoj planiram zabilježiti svoje dojmove prilikom posjeta svakoj od mnogobrojnih knjižnica u Zagrebu!

Cilj ovog projekta jest zainteresiranim knjigoljupcima na jednom mjestu ponuditi dojmove i prikaze svih knjižnica u Zagrebu, kako biste na taj način mogli upoznati i knjižnice koje do sad niste imali prilike posjetiti osobno! A ako ova moja avantura nekoga nagna na vlastitu “turneju po knjižnicama”, bilo bi mi to i više nego drago.

Knjižnica u kojoj sam otpočeo svoju čitalačku “karijeru”

Danas je prva postaja na mome putu bila knjižnica koja za mene ima određeni osobni značaj. Naime, to je prva knjižnica koju sam posjetio u životu, pa je bilo i logično da njome započnemo ovo zajedničko putovanje zagrebačkim bibliotekama.

Gradska knjižnica u zagrebačkom kvartu Dubrava bila je početak moje čitalačke karijere. Već kao mali sam s roditeljima znao ići u tu knjižnicu posuđivati razne knjige za školsku lektiru, dok bi oni posuđivali svoje knjige za odrasle. Pa ipak, možda ću vas razočarati tvrdnjom da me do relativno kasne dobi uopće nije bilo briga za knjige, već sam čitanje za školu uglavnom odrađivao automatski, kao obavezu koju treba skinuti s vrata.

Tek na prijelazu iz sedamnaeste u osamnaestu godinu čitanje me počelo zanimati kao aktivnost na koju ću dobrovoljno početi trošiti najveći dio svoga slobodnog vremena. Dogodilo se to gotovo preko noći, kada su me određene stresne okolnosti u životu nagnale da olakšanje zbog trenutnih problema potražim misaono se angažirajući do svoga onodobnog maksimuma, uronivši u mnogobrojne književne svjetove. U toj dobi po prvi put sam kročio samostalno i dobrovoljno u knjižnicu u Dubravi i počeo proždirati misaoni sadržaj uskladišten na njihovim policama. Od onda pa do danas nisam prestao s čitanjem. To me na mnoge načine preobrazilo i unaprijedilo kao ljudsko biće, no u prvom redu mi je pomoglo da prebrodim teška razdoblja i nikad se ne osjećam besposlenim ili osamljenim.

Gdje je ova knjižnica?

Knjižnica Dubrava nalazi se na adresi Dubrava 51a, i dio je velikog kompleksa zgrada u kojima se skriva i Kulturni centar Dubrava. Kada u Dubravi pronađete zgradu s gornje slike, potrebno ju je zaobići kako biste došli do ulaza u zgradu te same knjižnice koja se nalazi na prvom katu zgrade. Inače, do ovog dijela grada dolazi se tramvajskim linijama 4, 7 i 11, a knjižnica je od tramvajske stanice udaljena oko 2-3 minute laganog pješačenja.

Osim same knjižnice, u ovom zanimljivo obojenom kompleksu zgrada skriva se i čitaonica novina, već spomenuti kulturni centar (s raznim predavanjima, izložbama i radionicama), kao i glazbena biblioteka.

Velika, opskrbljena, inspirativna

Na prvom katu zgradurine smjestila se famozna knjižnica Dubrava za koju moram reći da mi je oduvijek predstavljala pojam velike i dobro opremljene biblioteke. Možda je to stoga što sam svoje prve dojmove o njoj izgrađivao još kao klinac, kada mi se sve što me okruživalo činilo mnogo većim nego jest. Ali činjenica je da i do danas često odlazim do ove knjižnice, kada u ostalim bibliotekama koje su danas bliže mojem mjestu stanovanja ne mogu pronaći knjigu koju tražim.

Knjižnica je, po mojoj slobodnoj procjeni, oko dva puta veća nego prosječne kvartovske knjižnice iz, primjerice, Medveščaka, Vrapča i sličnih dijelova grada. U njoj je moguće pronaći vrlo zadovoljavajuću količinu stručne građe, jednako kao i beletristike. Ono što me osobno vrlo veseli jest to da je ovo mnoštvo knjiga najvećim dijelom izloženo u samoj knjižnici, a ne ugurano u skladište iz kojeg je knjigu potrebno posebno naručivati. Stoga vam posjetom Dubravi neće biti uskraćen užitak samostalnog lutanja među mnogobrojnim policama.

Naravno, ova knjižnica, kao niti jedna od ostalih knjižnica u Zagrebu, nema baš sve što poželite, u što sam se danas i sam uvjerio, proučavajući u njoj mizernu kolekciju knjiga o misticizmu. Pa ipak, za jednu javnu knjižnicu, vrlo je dobro opremljena, posebno kad su u pitanju predmeti poput filozofije, povijesti, sociologije, komparativne religije, prirodnih znanosti, psihologije, književne teorije i sličnog, a ima i ogromnu zbirku beletristike, i to ne isključivo iz najpopularnijih svjetskih književnosti, već su i kolekcije knjiga iz ne tako razvikanih književnosti, poput primjerice slovenske, mađarske ili japanske književnosti, koje su ovdje veće nego li u većini drugih knjižnica.

Naglasak na funkcionalnoj usluzi

Samo osoblje je primjereno uslužno, iako ponešto službeno. Neće s vama iz čista mira započeti ćaskati o zadnjoj knjizi koju ste pročitali, već će vas uslužiti i pustiti da idete svojim putem – što meni osobno odgovara. Razlog ove uvjetno rečeno “službenosti” vjerojatno je u samoj veličini knjižnice, pa svako od knjižničara ovdje, pretpostavljam, ima nešto više posla.

Možda će vas, međutim, zanimati čuti da, ako kasnite s vraćanjem knjige, ovdje nećete biti izloženi besmislenom patronizirajućem špotanju (lol), već će vam naplatiti kaznu i pustiti vas na miru. S obzirom da uvijek posuđujem knjige iz bar nekoliko knjižnica istovremeno, gotovo uvijek i kasnim s povratom, pa se meni osobno ova informacija čini korisnom.

Sama knjižnica ima izuzetno ugodnu radnu atmosferu, a njezin prostor odiše prozračnošću i relativno skladnim rasporedom interijera. Stoga ponekad, kad mi je usput, volim doći i samo se prešetavati ovom knjižnicom, bez konkretne namjere da u njoj nešto i posudim. Knjižnica sadrži i nekoliko stolova za rad u knjižnici, kao i sekciju posvećenu djeci, koja uključuje i igraonicu.

U svakom slučaju, rekao bih da je ovo jedna od nezaobilaznijih knjižnica u našem gradu. Ako do sad nikad u njoj niste bili, ohrabrujem vas da ju jednom posjetite.

Koje sam knjige posudio?

Kako ne bi ispalo da samo posjećujem knjižnice bez stvarnog razloga, u svakoj knjižnici o kojoj nešto napišem u ovoj seriji članaka posudit ću i nešto knjiga za čitanje. One knjige koje me se posebno dojme također ću predstaviti na ovoj stranici.

U današnjem posjetu posudio sam iduću literaturu, te jedva čekam da ju “načnem”:

• Adrian P. Kezele – Sadašiva tantra (knjiga o ezoteričnoj indijskoj duhovnoj tantričkoj praksi);
• Stephen King – Pod kupolom (I. dio) (prvi dio ogromnog i nasilno “prepolovljenog” romana majstora horora (zašto jedan naslov prodati samo jednom kad ga je moguće prepoloviti i prodati ga dva puta, ne?));
• Gershom Scholem – Kabala i njezin simbolizam (uvod u mistično židovsko učenje kabalu)

Što je sljedeće?

Ne znam reći kad će se dogoditi idući iz ove serije članaka o gradskim knjižnicama, kao niti koju ću knjižnicu iduću posjetiti. Sve ovisi o tome koliko će mi vremena biti potrebno da pročitam danas posuđene knjige, te o tome u koji će me dio grada slučaj tada nanijeti. No u svakom slučaju, nadam se da vam se dopada ideja recenziranja i opisivanja naših gradskih knjižnica, te da ćete vrijeme do iduće “Turneje po knjižnicama” iskoristiti kako biste i sami pročitali nešto što vas zanima.

Čujemo se, vidimo se!

***

Preporučeni tekst: Najava nove serije Kurzivovih tekstova za sve domaće knjigoljupce