Prikaz buntovnog japanskog art-filma "Bacite knjige, izađite na ulice" (1971.)

Filmski uradak koji želim predstaviti u današnjem tekstu zanimat će prvenstveno publiku sklonu konzumaciji eksperimentalne umjetnosti i art filmova. Ljubitelje klasičnog holivudskog stila ovaj će naslov, pretpostavljam, uvelike odbiti. To je ujedno i razlog moga pisanja upravo o ovom filmskom naslovu – na Kurzivu se najčešće bavim predstavljanjima ekscentričnih uradaka iz umjetničke branše, tj. onih uradaka koje komercijalni blogovi i portali u pravilu zaobilaze i nepravedno im uskraćuju medijski prostor.

Throw away your books 1 — Foto: Screenshot from film by Shuyi Terayama, distributed by company Art Theatre Guild. Screenshots used here are owned entirely by the copyright holders, and are simply used for educational purposes and commentary under fair use commons.

Bunt, revolucija, eksperiment

Film o kojem želim napisati nekoliko riječi nosi zanimljiv agitatorski naslov: Bacite knjige, izađite na ulice (eng. Throw Away Your Books, Rally in the Streets; orig. jap. Sho o suteyo machi e deyo). Režirao ga je ludi i buntovni genijalac po imenu Shuyi Terayama, o čijem sam bizarnom filmu Emperor Tomato Ketchup već pisao na ovom blogu.

Throw away your books 2 — Foto: Screenshot from film by Shuyi Terayama, distributed by company Art Theatre Guild. Screenshots used here are owned entirely by the copyright holders, and are simply used for educational purposes and commentary under fair use commons.

Bacite knjige, izađite na ulice snimljen je 1971. godine i pripada tzv. japanskom novovalnom filmu. Termin “novovalni film” obično se koristi kako bi se označilo filmske uratke mladih filmaša koji su kasnih 50-ih, 60-ih i 70-ih godina u filmsku umjetnost nastojali unijeti novu dozu eksperimentiranja, socijalne kritike, odvažnosti i bunta. Tako se često govori o jugoslavenskom, francuskom ili čehoslovačkom novom valu.

Ovaj japanski film samo je utjelovljenje radikalnijih novovalnih tendencija, odvažno eksperimentirajući s naracijom i vizualnim identitetom filma, te podvrgavajući društvo, konvencije i filmski svijet ciničnoj kritici.

Throw away your books 3 — Foto: Screenshot from film by Shuyi Terayama, distributed by company Art Theatre Guild. Screenshots used here are owned entirely by the copyright holders, and are simply used for educational purposes and commentary under fair use commons.

Japanski Lovac u žitu?

Filmska naracija prati disfunkcionalnu obitelj početkom 70-ih godina, kad su japansko društvo, uz rapidno pozapadnjačenje Istoka, počela prožimati radikalna intelektualna omladinska strujanja.

Glavni protagonist je cinični, društveno neprilagođeni, seksualno nesigurni tinejdžer koji sanja o putovanju u Ameriku. Njegov otac je besposleni ratni veteran sklon voajerizmu, baka mu je lažljivica i kleptomanka, a sestra mu ćudljivo oscilira između odbojnosti prema muškarcima i promiskuiteta, usput bivajući nezdravo vezana uz svog kućnog ljubimca zeca.

Throw away your books 4 — Foto: Screenshot from film by Shuyi Terayama, distributed by company Art Theatre Guild. Screenshots used here are owned entirely by the copyright holders, and are simply used for educational purposes and commentary under fair use commons.

Bezimeni tinejdžerski protagonist u ovom je filmu predstavljen gotovo poput kakve japanske verzije Holdena Caulfielda, glavnog protagonista romana Lovac u žitu. Anti-junak filma luta pustim i derutnim ulicama, ironično i drsko komentira stvarnost oko sebe, pun je sputanosti, otuđen, osjeća egzistencijalnu tjeskobu, neuspješno posjećuje prostitutke, itd.

Throw away your books 5 — Foto: Screenshot from film by Shuyi Terayama, distributed by company Art Theatre Guild. Screenshots used here are owned entirely by the copyright holders, and are simply used for educational purposes and commentary under fair use commons.

Potrebno je, međutim, naglasiti kako su međuodnosi likova i njihove sudbine u ovom naslovu stavljeni su u drugi plan. Ovo je film otvorenih rubova i slobodnih asocijacija, gdje audio-vizualni doživljaj gotovo u potpunosti zasjenjuje narativno iskustvo. U onih nekoliko narativnih linija koje se ne javljaju u filmu posve asocijativno i sporadično, od priče je mnogo važnija njihova simbolička komponenta, a simboli i metafore (mrtvi zec, svinjska polovica, zapuštena željeznička pruga) ovdje najčešće označavaju izgubljenu dječju nevinost te tranziciju u brutalan svijet odraslosti.

Throw away your books 6 — Foto: Screenshot from film by Shuyi Terayama, distributed by company Art Theatre Guild. Screenshots used here are owned entirely by the copyright holders, and are simply used for educational purposes and commentary under fair use commons.

Osvježavajuć i odvažan audio-vizualni identitet filma

Vizualni identitet ovog filma vrlo je specifičan, originalan i svjež. Krase ga začudni kontrasti između nemirnih, titravih i gotovo nemarno snimanih kadrova te potpuno statičnih prizora nalik na fotografije (ili pak snimaka doslovnih obiteljskih fotografija). Uz to, zamjetna je obilna upotreba vizualnih filtera koji se poigravaju s kontrastom i svjetlinom slike te osjenčavaju filmsku fotografiju začudnim, neprirodnim nijansama zelene, ljubičaste i plave boje.

Throw away your books 7 — Foto: Screenshot from film by Shuyi Terayama, distributed by company Art Theatre Guild. Screenshots used here are owned entirely by the copyright holders, and are simply used for educational purposes and commentary under fair use commons.

Ova gotovo onirička obojenja filmskih prizora imaju, čini mi se, i određenu simboličku težinu. Primjerice, bolesno zelena nijansa u pravilu krasi prizore koji prikazuju protagonistov disfunkcionalni život i dom. Snovito ljubičasta nijansa prisutna je u vizualnim prikazima protagonistovih snova i dnevnih maštarija. Melankolično plavu nijansu najčešće zamjećujemo u prikazima protagonistove interakcije s drugim ljudima, kako bi se naglasila njegova otuđenost.

Ovom ludom filmskom vizualnom identitetu pridodana je odlična, nabrijana proto-punk glazbena pozadina s poetičnim glazbenim tekstovima o tinejdžerskoj otuđenosti i nekonformizmu. Glazbu opisujem sintagmom “proto-punk“, jer ona najčešće zvuči kao spoj tradicionalnih japanskih folk napjeva i nabrijanog, vrištećeg, distorziranog zapadnjačkog rocka.

Throw away your books 8 — Foto: Screenshot from film by Shuyi Terayama, distributed by company Art Theatre Guild. Screenshots used here are owned entirely by the copyright holders, and are simply used for educational purposes and commentary under fair use commons.

Poezija na filmu

I filmski likovi često se upuštaju u začuđujuće poetske monologe na tragu američke beatničke poezije. U nastavku slijedi moj slobodni prijevod jedne od tih zanimljivih poetskih eskapada:

“U našoj osnovnoškolskoj čitanci nalazio se tekst s naslovom: “Nosite Sunce u klici svoga srca”. No, ja nisam bio u stanju izreći riječ “klica” bez mucanja. Zamuckivao sam: “K-k-k-k…”, pa su me prozvali Kokoš.

Drugom prilikom, morao sam doktoru zbog hiperventilacije, jer načuo sam da čovjek prestane mucati ako dovoljno dugo pjeva. Pokušavao sam s tim preko stotinu puta.

Throw away your books 9 — Foto: Screenshot from film by Shuyi Terayama, distributed by company Art Theatre Guild. Screenshots used here are owned entirely by the copyright holders, and are simply used for educational purposes and commentary under fair use commons.

Mucanje je ideologija.

Sunce muca dok se podiže iza nebodera.

Beethovenova 5. simfonija m-m-muca.

Mir u Vijetnamu muca preko paljbom opustošenih polja.

Oblaci su mucajući skitnice.

Korejski prolaz je mucajuća granica.

Jeste li primijetili?

Red i poslušnost su uglađeni.

Ali, Sunce muca! Srce muca!

Pokreti otpora mucaju!

Mucajte! Mucajte i vičite!

Ja…

Ja sam posramljeni mucavac.

No, zato što mucam,

mogu propisno prožvakati

riječi u svojim ustima –

vlastite riječi…”

Throw away your books 10 — Foto: Screenshot from film by Shuyi Terayama, distributed by company Art Theatre Guild. Screenshots used here are owned entirely by the copyright holders, and are simply used for educational purposes and commentary under fair use commons.

Sraz konzumerizma i revolucionarnog bunta

Cijeli film Bacite knjige, izađite na ulice zapravo ostavlja dojam video-dnevnika kakvog ćudljivog, socijalno neprilagođenog japanskog tinejdžera. Izravno obraćanje u kameru, titravi prizori snimljeni iz pogleda u prvom licu, povremena vizualna estetika kućnih videa – sve to pojačava dojam estetizirane personalne ispovijedi. Znakovito je i to što je glavni protagonist zapravo bezimen, zbog čega bi ga vjerojatno trebalo poistovjetiti s gledateljem, ili pak sa samim redateljem.

Throw away your books 11 — Foto: Screenshot from film by Shuyi Terayama, distributed by company Art Theatre Guild. Screenshots used here are owned entirely by the copyright holders, and are simply used for educational purposes and commentary under fair use commons.

Također, zanimljivo je primijetiti i kako film u više navrata izravno potječe gledatelja na dekonstrukciju filmske iluzije. Čini to putem izravnog obraćanja glumaca publici, prikazivanjem filmske ekipe iza seta i monologiziranjem glumaca o vlastitoj glumi.

Ovim se postmodernističkim istupima, čini mi se, želi u gledatelja usaditi određen poriv za aktivnom društvenom promjenom. Jer, kako i sami likovi u filmu insinuiraju, osvještenje radikalnih stavova i društvenoga bunta na filmu ne znače mnogo ako ih gledatelj i glumci nisu u stanju razlučiti od puke filmske iluzije te ih prenijeti u stvarni svijet i integrirati ih u svoj život. Stoga se dekonstrukcijom filmskog svijeta ovdje publiku potiče na svojevrsno prisvajanje revolucionarnog duha i njegovo prenošenje iz filma u stvarnost.

Throw away your books 12 — Foto: Screenshot from film by Shuyi Terayama, distributed by company Art Theatre Guild. Screenshots used here are owned entirely by the copyright holders, and are simply used for educational purposes and commentary under fair use commons.

Zaključak

Ovaj filmski naslov na neki je način pokušao (a, vjerujem, dobrim dijelom u tome i uspio) predočiti bunt, egzistencijalnu izgubljenost i otuđenost u životima japanske intelektualne omladine s kraja 60-ih te početka 70-ih godina, u razdoblju kad je Istok bio infiltriran radikalno suprotnim zapadnjačkim utjecajima, s jedne strane od njega kopirajući ideju totalnog konzumerizma, a s druge strane prihvaćajući ideje lijevog političkog aktivizma, hippie kulture i punk svjetonazora.

Velika preporuka svim ljubiteljima ekscentrične umjetnosti, simboličke naracije i art filmova!