Sjećam se kad su me još kao klinca, ubrzo nakon završetka Domovinskog rata, roditelji po prvi put odveli da vidim Mogilu s velikim sokolom u zagrebačkom Maksimiru.

Prepoznatljiv maksimirski simbol sa skrivenom tajnom

Radi se o umjetno sagrađenom humku na zapadnoj strani najvećeg zagrebačke park-šume, na čijem vrhu počiva impresivna skulptura sokola. Kao malom, ova mi se kreacija činila naprosto ogromnom, poput kakve planine. Da bih se popeo do vrha i pobliže pogledao velikog metalnog sokola, trebao sam se dobrano namučiti uspinjući se uza stepenice. No, kad sam jednom dospio do vrha, osjećao sam se kao kralj svijeta!

Naravno, u to vrijeme bilo je razumljivo ne znati što ova maksimirska mogila zapravo simbolizira. No, ovih dana, iz nekog se razloga prisjetivši svoga prvog dječačkog uspona uz njezine stepenice, začudio sam se shvativši koliko sam puta od onda posjećivao tu mogilu, penjao se uz nju, a sve to bez da sam i dalje imao ikakvog pojma o svoj složenosti njezine simbolike.

Izgleda da je Mogila postala toliko prepoznatljiv dio maksimirskog imidža da smo ju svi mi Zagrepčani počeli uzimati zdravo za gotovo. Tako mnogi Zagrepčani ne znaju priču iza ovog zanimljivog spomenika, te ne znaju što on točno predstavlja i s kojim je ciljem prvotno podignut. Nadalje, još manje ljudi je svjesno da ispod Mogile već gotovo stotinu godina počiva jedna dobro zakopana “tajna” čije je otkapanje predviđeno uskoro – 2025. godine!

Povijest malsimirske Mogile

Simbolično maksimirsko brdašce poznato kao Mogila podignuto je još davne 1925. godine, i to od strane Hrvatskog sokolskog saveza. Što je Hrvatski sokolski savez, pitate? To vam je bila organizacija (koja, usput, postoji još i danas) koja se u vrijeme hrvatske nesamostalnosti i tenzija između balkanskih zemalja bavila promoviranjem sportskog života, kao i hrvatske nacionalne svijesti. Naravno da se u onodobnoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca nije s blagonaklonošću gledalo na hrvatske tendencije jačanja naše samostalnosti i nacionalnog identiteta.

Sama maksimirska Mogila izgrađena je točno 1000 godina od osnivanja hrvatskoga kraljevstva krunjenjem kralja Tomislava na Duvanjskom polju 925. godine. Već po izboru te godine za podizanje mogile, jasno je da je simbolička poruka iza ove kreacije bila isključivo u svrhu isticanja hrvatskoga identiteta i naše tisućljetne povijesti i tradicije. Poticaj za stvaranje Mogile bilo je i gradsko događanje nazvano “3. hrvatski svesokolski slet” koje se održalo iste godine u Zagrebu.

Mogilu je projektirao zagrebački arhitekt Aleksandar Freundenreich, a ona je nadograđena na već postojećem maksimirskom brdašcu na kojem se nekad nalazio paviljon poznat pod nazivom Kišobran (jer su se pod njim posjetitelji Maksimira sklanjali od kiše).

Humak kao simbol hrvatske povijesti

Nadalje, vrlo je zanimljivo znati i da je Mogila izgrađena od grumenja zemlje donesenog iz čak 155 hrvatskih krajeva u kojima se odigrao neki naš značajni povijesni događaj! Primjerice, zemlja ugrađena u Mogilu donesena je s lokacija kao što su Duvanjsko polje (gdje je, kako sam već spomenuo, okrunjen prvi hrvatski kralj Tomislav), zatim s groba Eugena Kvaternika u Rakovici, iz Gvozda koji je bio mjesto stradanja posljednjeg našeg kralja Petra Svačića, iz Čakovca (gdje je bila utvrda Zrinskih), s lokacije Gupčeve lipe, s tvrđave Knin, itd. – prenosi portal Zg-magazin.

Tako Mogila, simbolički sačinjena od zemlje s lokacija gdje su se odigrali neke od najvažnijih događaja u hrvatskoj povijesti, zapravo i simbolizira upravo to – cjelokupnu tisućgodišnju hrvatsku tradiciju i povijest “veliku poput brda”.

Sokol na vrhu Mogile

Već 1925. bilo je planirano vrh Mogile ukrasiti veličanstvenim kipom sokola. Međutim, prvotno planirani kip imao je sklopljena, a ne raširena krila, i nikad nije dočekao postavljanje na predviđeno mjesto na vrhu maksimirskog humka. Naime, izgleda da je vlastodršcima u Beogradu uskoro postalo jasno na što se cilja s ovom kreacijom. Zato je dvije godine nakon izgradnje mogile, prilikom radova na kipu sokola u radnji kipara Ive Kerdića, nesuđeni kip sokola razbijen na komade. Ubrzo zatim bila su zabranjena i hrvatska sokolska društva, a umjesto njih osnivana su jugoslavenska sokolska društva.

Međutim, maksimirska mogila bila je obnavljana od 1994. do 1995. godine, u zadnjim godinama Domovinskog rata, i to na poticaj novoosnovanog Hrvatskog Sokolskog Saveza. Izbor vremena za obnovu simbolične Mogile koja je zamišljena kao spomenik cjelokupnoj hrvatskoj povijesti bio je sasvim logičan u godinama kada se krvlju odlučivalo o samostalnosti države. Ovom prigodom u Mogilu je nadodan posljednji grumen zemlje kojeg je svojim poljupcem blagoslovio papa Ivan Pavao 2. prilikom svojeg posjeta Zagrebu 1994. godine.

Kip sokola konačno je zaživio na vrhu mogile 1995. godine. Prema prvobitnoj zamisli želio ga je rekonstruirati kipar Marijan Gajšak koji je, na žalost, umro prije završetka projekta. Na njegov rad se nastavio kipar Mladen Markulin. Međutim, on ju je “preosmislio”, ovaj put sokola modelirajući širom raširenih krila, što je, dakako, bio simbolički prikaz novostečene slobode naše zemlje.

Samo postolje za kip sokola izrađeno je od medvedničkog kamena. Prvobitni natpis na vrhu Mogile iz 1925. godine glasio je: “U spomen na 1000-godišnjicu hrvatskog kraljevstva i godina podizanja 1925”, dok današnji natpis, postavljen 1995. godine, glasi:

1995

Za ostvareni san Hrvata:

Slobodnu, Nezavisnu,

Međunarodno Priznatu

Hrvatsku Državu.

Tajna komora u temeljima maksimirske Mogile

Ipak, ovdje nije kraj priči o ovom zanimljivom humku. Vratit ćemo se ponovno u 1925. godinu kako bismo spomenuli jednu posebno fascinantnu namjenu koju su ovom brdašcu namijenili njegovi tvorci.

Jeste li znali da se pod samom maksimirskom Mogilom već 93 godine krije jedna tajna? Radi se o “skrivenoj komori” ugrađenoj u same temelje ove mogile, ispod brda.

Ovu skrivenu komoru tvorci mogile su prije gotovo jednog stoljeća zamislili kao “vremensku kapsulu” (ili bismo bar danas tako rekli). U komori skrivenoj u temeljima Mogile nalazi se skup najrazličitijih predmeta iz 1925. godine! Zašto? Zato što su pripadnici Hrvatskog sokolskog saveza mislili i na buduće generacije svojih sunarodnjaka, te su im željeli ostaviti kolekciju predmeta reprezentativnih za život u Hrvatskoj u njihovo vrijeme, da bismo mi danas znali kako se prije stotinu godina na ovim prostorima živjelo.

Skrivena komora ispod Mogile otvorit će se točno stotinu godina nakon njezinog zatvaranja, dakle 2025. – za 7 godina! U komori bi se trebali nalaziti predmeti poput obuće, oruđa, knjiga, dokumenata, predmeta iz kućanstva, spomenica onodobnih sokolskih društava, i slično. Govori se da je u komoru pohranjena čak i cijela jedna starinska kočija, takozvani “fijaker”.

Od svega u ovoj priči oko Mogile možda je najfascinantnije upravo to što su nekadašnji hrvatski domoljubi bili dovoljno dalekovidni kako bi svojim potomcima ostavili živa i opipljiva svjedočanstva o svome životu. Tako će predmeti koji su za buduće generacije bili pohranjeni ispod Mogile u vrijeme neslobode, vrlo skoro ponovno ugledati svjetlo dana nakon čak stogodišnjeg sna pod zemljom ,”probudivši se” u nezavisnoj državi, toliko dugo željenoj kroz našu povijest.

***

Preporučeni tekst: Legenda: Lanac s broda admirala Nelsona stoji kao ukras posred Zagreba