Našli ste izgubljeno blago i ostvarili san iz djetinjstva? Evo na koliki postotak imate pravo!

Vjerujem da nema nekoga tko kao dijete nije maštao o tome kako će jednoga dana pronaći neku izvanrednu dragocjenost ili skriveno blago te će mu njegov pronalazak omogućiti bogat život sve do smrti. Naravno da ste maštali o tome. I ja sam! Štoviše, mnogi od nas i kao (navodno) odrasli ljudi i dalje maštaju o slučajnom pronalasku blaga u nekoj škrinji na plaži ili u svome stražnjem dvorištu, kako bi mogli dati otkaz, nikad više ne raditi i biti zbrinuti do kraja života (priznajem, i opet sam ja taj).

No, život nije bajka, pogotovo kada se u vaše planove i snove uplete pohlepni pipac državnih vlasti. Zato ćemo u današnjem tekstu zajedno istražiti kakva su prava nalaznika tuđe dragocjenosti ili izgubljenoga blaga.

Izgubljene dragocjenosti

Prvo se posvetimo manje ekstremnom hipotetskom scenariju u kojem niste pronašli drevno blago već izgubljenu dragocjenost ili novac za koje još postoji šansa da njihov vlasnik bude nađen. Što vam je u tome slučaju činiti, i koje su vaše dužnosti i prava? Za dobivanje odgovora na ova pitanja potrebno je zaviriti u “Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima” donesen u RH, što sam za vas i učinio.

Blago 2
Foto: Wikipedia

Kao prvo, potrebno je znati jednu poprilično očitu zakonsku činjenicu od koje sve polazi kada su u pitanju izgubljene stvari i vrijednosti. Ako je netko izgubio nešto što je bilo u njegovom vlasništvu, on time ne gubi automatski svoje zakonsko vlasništvo nad izgubljenom stvari. Stoga je nalaznik izgubljenog vlasništva dužan bez odgode vratiti pronađeno vlasniku (ako je moguće doznati njegov identitet) ili pak pronađenu vrednotu predati u najbliži nalazni ured (ako je vlasnik nepoznat). Nije potrebno na ovaj način prijaviti pronalazak stvari jedino ako je njihova vrijednost zanemariva.

E sad, a što nalaznik ima od toga ako postupi pošteno i pokuša vratiti pronađeno vlasništvo? Kao prvo, postoji zakonski rok u kojem se pravi vlasnik mora javiti i prisvojiti natrag svoj predmet, nakon što je pronalazak prijavljen. Taj rok iznosi godinu dana. Ako se u roku od godine dana vlasnik ne javi, tada predmet zakonski pripada nalazniku koji s njime može raspolagati dalje kao sa svojim vlasništvom.

Blago 5
Foto: Wikipedia

Propisani iznos nagrade za poštenog nalaznika

Ako se pravi vlasnik javi u roku, mora mu se vratiti izgubljena stvar u njegovu vlasništvu, kao i isplatiti svaka eventualna korist (primjerice, od prodaje) koju je nalaznik mogao steći korištenjem ili prodajom predmeta u pitanju. Pritom je zakonom propisana nagrada za poštenog nalaznika izgubljene stvari. Ona iznosi 10% od ukupne vrijednosti predmeta ili vrijednosti o kojoj se radi, koju treba isplatiti obično pravi vlasnik stvari u pitanju. Također, nalazniku se moraju pokriti i troškovi koje je eventualno imao u vezi s nalaskom stvari i njezinom vraćanju pravom vlasniku.

U ovom propisanom pravilu o nagrađivanju nalanika izgubljenog vlasništva postoji i nekoliko važnih dodatnih opaski. Osoba koja treba isplatiti nagradu za pronalazak može zakonski tražiti umanjenje nagrade od 10% ako “bi nalaznina predstavljala nerazmjerno veliku korist s obzirom na prilike nalaznika i osobe koja je dužna platiti nalazninu” (čitaj: ako je vlasnik stvari u financijski znatno lošijem položaju nego nalaznik), a na smanjenje nagrade mogu utjecati i “okolnosti pod kojima je stvar izgubljena i nađena” (ne specificira se koje, nego se jednostavno ostavlja prostor za postojanje olakotnih okolnosti za vlasnika koji treba platiti). Ako je više osoba pronašlo izgubljeno vlasništvo, tada se iznos propisane nagrade ravnopravno razdjeljuje među njima. Prvim nalaznikom smatra se osoba koja je izgubljenu stvar prva opazila i prva se za nju mašila, čak i ako ju je netko zatim uspio prvi dohvatiti.

Blago 3
Foto: PxHere

Izgubljeno blago – tko nađe, njegovo? Ne, ne baš.

Ok, sad kada smo se informirali o našim dužnostima i pravima u slučaju pronalaska nečega što je u tuđem vlasništvu, možemo prijeći na našu glavnu današnju temu – pronalazak izgubljenog blaga! Zakon koji vrijedi za ovakve situacije isti je kao i u prethodnom slučaju – odnosno, hrvatski “Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima”.

Kao prvo, što se smatra izgubljenim blagom? Zakon propisuje da se “blagom” smatra “novac, dragocjenosti i druge stvari od vrijednosti koje su bile skrivene tako dugo da se više ne može utvrditi tko im je vlasnik”. Što se tiče dužnosti pronalazača blaga, Zakon propisuje da je on dužan u ime Države dužan “uzeti blago u posjed za Republiku Hrvatsku”. Na taj način pronađeno blago automatski postaje vlasništvo Republike Hrvatske. Nalaznik je i opet dužan bez odgode prijaviti u najbližem nalaznom uredu svoj pronalazak, sačuvati ga da do tada ne propadne, i zatim ga po prijavi nalaska odmah i predati nalaznom uredu.

No, ova problematika postaje i zanimljivija kada proučimo zakonom propisana prava nalaznika.

Blago 4
Foto: Pixabay

Kada se radi o nagradi za pronalazak blaga, ona je vrlo, vrlo neprecizno definirana, nesumnjivo namjerno. Tako ovaj Zakon tvrdi da nagrada u ovom slučaju “ne može biti manja od nagrade kakva bi bila za nađenu tuđu stvar ni veća od vrijednosti nađenoga blaga, a imaju pravo i na nadoknadu nužnih troškova”. S obzirom na to da smo u prethodnom dijelu ovoga teksta doznali da propisana nagrada “za nađenu tuđu stvar” iznosi samo 10% ukupne vrijednosi pronađenoga, to znači da biste, u slučaju pronalaska blaga na teritoriju RH imali pravo na nagradu u nedefiniranom iznosu od 10 do 100% od ukupne vrijednosti blaga. To će reći da, ako recimo pronađete stari sanduk sa sto zlatnika, država ima pravo oduzeti vam sanduk i isplatiti vas za “vaš trud i poštenje” samo u vrijednosti od 10 zlatnika.

No, to još nije sve – situacija za nalaznike još je i gora od ovoga. Jer, iznos ove nagrade (koja, dakle, može iznositi od 10 do 100% pronađene vrijednosti) dijeli se na pola između vlasnika te osobe u čijem je vlasništvu zemlja na kojoj je blago pronađeno. To u praksi znači da biste za trud oko pronalaska blaga mogli prisvojiti i tako malo kao samo 5% od ukupne vrijednosti blaga! No, ako je vlasnik zemljišta ili sam nalaznik pokušao zatajiti pronalazak blaga, time on gubi pravo na ikakvu nagradu.

U slučaju da država ne želi isplatiti nagradu pronalazaču blaga, može to učiniti tako što će se odreći svoga prava vlasništva, u kojem če slučaju vlasništvo nad blagom biti dodijeljeno nalazniku i vlasniku zemljišta.

Blago 6
Foto: Max Pixel

Je li isplativije pronaći blago u Hrvatskoj ili Srbiji?

Za kraj možemo baciti oko i na propise koje sam iskopao na netu a koji reguliraju istu situaciju oko pronalaska blaga u Republici Srbiji, pa tako možemo usporediti koja je država gramzljivija.

Dakle, prema “Nacrtu zakona o pravu svojine i drugim stvarnim pravima” Republike Srbije (citati s portala www.gradsubotica.co.rs) nalaznik blaga ima pravo na nagradu u visinu od 1/4 ukupne vrijednosti blaga, a pravo na jednaku naknadu ima i vlasnik zemlje na kojoj je blago nađeno, dok ostatak vrijednosti, dakako, pripada državi. No, ako je nalaznik blaga pronašao blago na vlastitoj zemlji, tada ima pravo samo na 1/3 od ukupne vrijednosti blaga. Uz to, propisano je i da, u slučaju iznimne vrijednosti pronađenog blaga, nagrada ne može iznositi više od 8% vrijednosti (kako se netko drugi osim države ne bi slučajno uspio iznenadno obogatiti, jel).

Također, osobe u čijem je opisu radnog mjesta i službeno navedeno traganje za blagom (arheolozi i slični, pretpostavljam), nemaju pravo na nagradu. No, radne osobe u čijem opisu posla nije potraga za blagom (građevinari i slični, pretpostavljam), pri pronalasku blaga na svome radnome mjestu imaju pravo na nagradu od države.

Blago 7
Foto: Pexels

Zaključak

Iz svega ovoga možemo zaključiti da su i Hrvatska i Srbija iznimno pohlepne kada se radi o prisvajanju pronađenog blaga, te da će vas u najboljem slučaju dopasti samo mrvice s njihovoga stola. U Srbiji iznos nagrade za nalaznika iznosi 25% (ili 33,3% u slučaju da je nalaznik pronašao blago na vlastitom zemljištu). U Hrvatskoj nalaznik može, u teoriji, očekivati od 5 do 50% isplaćene vrijednosti u slučaju da nagradu dijeli s vlasnikom zemljišta, kao i 10 do 100% posto u slučaju da je sam vlasnik zemljišta.

No, budimo realni – jasno je da će se u praksi gotovo uvijek ići na isplatu najmanjeg mogućeg postotka nalazniku, a nikad većeg (osim ako se ne radi o pronalasku nekog moćnika ili njegovoga prijatelja). Zato zaboravite nagrade u iznosu od 50 do 100% i pripremite se za nagrade od 5  do 10% ukupne vrijednosti blaga. Ovim je Hrvatska zapravo na vrlo lukav način sastavila zakon prema kojem joj može pripasti znatno više od ukupne vrijednosti blaga (čak do 90%) naspram onoga koliko u istoj situaciji za sebe prisvaja Republika Srbija (75%).

Dakle, bez obzira jeste li našli blago na pustoj plaži ili pak u vlastitome vrtu za koji plaćate stanarinu, poreze i slične namete te ga zakonski posjedujete, država će doći i oduzeti vam veliku većinu pronađene vrijednosti. Zašto? Zato jer može.

***

Preporučeni tekst: Pod maksimirskom Mogilom krije se stogodišnja tajna, iskapanje zakazano 2025. godine!

Jeste li znali?!, Zanimljivosti

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.