Možda će vas iznenaditi  – no moderni ljudi još uvijek imaju i do 4% gena koje su naslijedili direktno od svojih prapovijesnih predaka neandertalaca! Kažem: “Možda će vas iznenaditi”, iako i ne bi trebalo. Samo razgledajte, primjerice, vaš lokalni disko negdje oko ponoći.

Geni su čudne stvarčice koje programiraju naš razvoj, izgled, osobine i ponašanje. Stoga i najmanja modifikacija gena može završiti nepredvidljivim i bizarnim rezultatom. Do sad se pretpostavljalo da današnji ljudi u prosjeku imaju minimalan broj gena koje su naslijedili od neandertalaca. No, nove spoznaje procjenjuju naše genetsko srodstvo s neandertalcima na oko 2,5 do 4% svih naših gena.

Od koga smo zapravo potekli?

Podsjetimo se, pretpovijesni neandertalci su se ponešto razlikovali od homo sapiensa. Homo sapiens je bila pod-vrsta praljudi od koje je direktno potekao moderni čovjek. Oni su poznati po razvitku primitivnog jezika i rane umjetnosti (sjetite se, primjerice, pećinskih crteža o kojima ste učili).

U usporedbi s njima, neandertalci su bili primitivniji. Nisu imali značajnijih uspjeha na području razvijanja ranih primitivnih kultura. Općenito se pretpostavlja da je neandertalcima nedostajalo umnog kapaciteta za apstraktno mišljenje. Rabili su vatru i primitivna oruđa od kamena za pripremu hrane i za lov. Uglavnom su živjeli u pećinama, a izgledom su bili nešto niži, zdepastiji i nabijeniji od svojih naprednih praljudskih rođaka.

Neandertalci i homo sapiensi potekli su od zajedničkog prapredaka iz Afrike, no evolucijski su se razdvojili i nastavili svaki svojim putem razvitka prije 500 000 do 770 000 godina. Međutim, dok su od homo sapiensa potekli današnji ljudi, neandertalci su izumrli prije oko 38 000 godina.

Veći smo praljudi nego li si možemo priznati?

E sad, sve donedavno se mislilo da su primitivniji neandertalci odigrali minimalnu, gotovo nevažnu ulogu u razvoju modernog čovjeka, no ispada da neandertalci i homo sapiensi nisu bili toliko strogo odijeljeni jedni od drugih kako se prvotno mislilo. Najnovija genetska istraživanja i veći postotak neandertalskih gena u modernim ljudima sugerira kako su se neandertalci i homo sapiensi u jednom trenu ponovno počeli međusobno miješati.

Pretpostavlja se da je do toga genetskog miješanja došlo prilikom migracije homo sapiensa iz njihovih prapostojbina u Africi prilikom kojih su počeli naseljavati neandertalsku Euroaziju. To objašnjava i zašto današnji čistokrvni Afrikanci imaju 0% neandertalskih gena – oni su ostali u Africi prilikom prapovijesnih migracija te tako propustili euroazijsko miješanje s homo sapiensima.

Tako danas najveći postotak neandertalskih gena imaju ljudi iz Južne Amerike i Azije (od prosječnih 2,5% do maksimalnih 4%), a najmanji postotak Afrikanci.

Miješanje homo sapiensa i neandertalaca moglo se dogoditi prije 47 000 do 65 000 godina na prostoru današnjeg Srednjeg Istoka. Moguće je da su od ovog miješanja obje vrste imale određene beneficije jer su na taj način mogli svojim zajedničkim potomcima prenijeti imunitet na određene bolesti na koje su do tad bili otporni ili jedni ili drugi. Zbog toga su se, moguće, homo sapiensi lakše prilagodili novoj životnoj sredini Euroazije.

Ipak, ne slažu se svi s teorijom o ponovnom miješanju ovih dvaju vrsta prilikom migracija iz Afrike u Euroaziju. Neki znanstvenici tvrde da smo detektiranu količinu neandertalskih gena mi homo sapiensi mogli naslijediti i od zajedničkog pretka obaju vrsta, dok se one još nisu bile evolucijski razdvojile.

No, u svakom slučaju, imamo u sebi mnogo više gena izumrlih pećinskih neandertalaca nego li se do sad pretpostavljalo. To je, pak, mogao biti jedan od ključnih elemenata našeg opstanka.

Zato, kad idući put vidite svog susjeda Antu kako se ponaša za vrijeme prijenosa utakmice nogometnog prvenstva, nemojte mu previše zamjeriti. To mu je u genima.

***

Preporučeni tekst: Ipak smo sami u svemiru?! Odlučite se više!