Priroda je neiscrpna je u spektakularnoj pojavnosti svojih oblika. Promatrajući svijet koji nas okružuje, nerijetko ostajemo zapanjeni beskrajno maštovitim, skladnim i predivnim oblicima koji su nastali bez ljudske intervencije, a ipak se čine kao dizajnerska remek djela.

Sve rečeno posebno vrijedi i za carstvo gljiva u kojem vladaju specifične neobičnosti, lude varijacije u oblicima, te, dakako, i mnoge opasnosti za neiskusne znatiželjnike.

Ljudi su gljive prvorno ubrajali u biljno carstvo, no one se danas izdvajaju kao zasebna kategorija organizama koji ne spada ni u biljni ni u životinjski svijet, već se ovo carstvo gljiva naziva Fungi.

Očito je čime se gljive razlikuju od životinja – nemaju živčani sustav, mozak, krvožilni sustav i slične karakteristične organe, ne kreću se, itd. No, malo je teže na prvu loptu shvatiti zašto gljive ne spadaju ni među biljke. Glavni razlog za to je što gljive, za razliku od biljaka, nisu u stanju potrebne tvari poput klorofila crpiti izravno iz prirode, već ga moraju poput parazita “krasti” od drugih organizama ili iz mrtvih organskih materijala na kojima rastu.

Biljnih vrsta u svijetu i kod nas ima doista jako mnogo, a valjda nikome nije potrebno posebno isticati da su ponekad i one najprivlačnije vrste gljiva vrlo otrovne, čak i smrtonosne za čovjeka.

U nastavku vam donosim listu osobnih favorita za “naslov” najljepših gljiva koje rastu i na području Hrvatske, ali nemojte da vas ove privlačne fotografije ohrabre na nestručno branje gljiva po šumama osim ako prije vremena ne želite završiti pod zemljom. Valjda je dio šarma gljiva i to što za njih posebno vrijedi pravilo: “Gledaj, ali ne diraj!” Stoga branje gljiva prepustite profićima i jednostavno uživajte u galeriji.

1. Sjajna pozelenka (Caloscypha fulgens)

Ovu gljivu čiji oblik podsjeća na oguljenu koru narandže kod nas nalazimo u jelovim šumama. Unesena je na naš Crveni popis ugroženih gljiva Hrvatske, što znači da ju je strogo zabranjeno brati. Nije jestiva.

2. Capica / koraljka / griva (Ramaria)

Ima mnogo vrsta gljiva capica (primjerice trobojna, žuta i crvena capica), a sve se odlikuju izrazito egzotičnom koraljnom strukturom. Neke vrste capice su jestive (primjerice tzv. žuta capica), no s obzirom da su otrovne i neotrovne vrste capice vrlo slične, neiskusnim gljivoljupcima ju je bolje izbjegavati jer u suprotnom riskiraju trovanje sa simptomima mučnine, proljeva i povraćanja.

3. Vještičino srce (Clathrus ruber )

Ova gljiva vrlo živopisnog pučkog naziva i psihodeličnog geometrijskog oblika u kopnenoj je Hrvatskoj vrlo rijetka, ali je zato ima na obali i otocima. Nejestiva je, a odlikuje se odvratnim smradom koji podsjeća na raspadajuće meso kojim mami kukce koji raznose njezine spore.

4. Tikvasta puhara (Lycoperdon perlatum)

Ova gljiva pomalo izvanzemaljskog izgleda, koji joj daje njezina napuhana “glava” prekrivena nježnim bodljama, kao i sve gljive puhare ispušta spore u obliku oblaka “prašine”. Raste u svim tipovima šuma, a kaže se da je jestiva dok je mlada i sasvim bijela.

5. Jelov igličar (Hericium flagellum)

Još jedna gliva zanimljivog koraljnog oblika. Dosta je rijetka, a raste pretežno na deblima jelovih stabala. Kod nas ju je moguće vidjeti na Medvednici, Sjevernom Velebitu i u Gorskom kotaru. Nije prikladna za jelo.

6. Šesterokutna velikoporka (Hexagonia nitida)

Ova luda gljiva oblika nalik na pčelinje saće uvrštena je pod klasifikacijom “nedovoljno poznata” na Crveni popis gljiva Hrvatske.

7. Smrčak (Morchella rotunda)

Neobičan klobuk ove gljive izbrazdan raznolikim nepravilno geometrijskim udubljenjima također podsjeća na neku vrstu saća. Raste kraj rijeka i potoka u svijetlim šumama, jestiva je, a cijeni ju se i zbog antitumornih svojstava i pospješivanja probave.

8. Velika gnojištarka (Coprinus comatus)

Velika gnojištarka, iako nema bog zna kako privlačno ime, svakako je unikatnog izgleda. Ima izdužen klobuk koji izgleda kao da je prekriven raščerupanim perjem. Gljiva je, vidi čuda, jestiva ali samo dok je mlada i dok joj “listići” ne pocrvene. Ima antibiotička svojstva, a smatra se da pomaže i pri ljiječenju hemeroida i za reguliranje probave.

9. Narančasta nitoglavka (Vibrissea truncorum)

Ova simpatična mala gljiva primamljivih boja uvrštena je na Crveni popis gljiva Hrvatske kao osjetljiva vrsta. Raste pretežno na vlažnom drveću i pripada među relativno rjeđe vrste.

10. Hrastova sjajnica (Ganoderma lucidum)

Hrastova sjajnica gljiva je sjajnog i mesnatog klobuka, a potječe iz Kine i Japana. Kod nas je ima u Gorskom kotaru i na Velebitu, no nije pretjerano česta. Cijeni ju se kao iznimno zdravu gljivu, te se koristi za liječenje tumora, bakterijskih infekcija i slično. Raste na deblima drveća.

11. Proljetna moždanica (Gyromitra esculenta)

Odmah je jasno kako je ova neobična gljiva dobila svoj narodni naziv, jer oblik njezinog naboranog klobuka podsjeća na mozak ili na suhu šljivu. Iako ima ugodan miris, ova je gljiva otrovna. Raste u crnogoričnim šumama, uz šumske staze i na rubovima šuma.

12. Crvena muhara (Amanita muscaria)

I za kraj sam izdvojio još i apsolutni klasik, gljivu nevjerojatno prepoznatljivog i lijepog oblika i boje koja je diljem svijeta na glasu kao famozna smrtonosna ljepotica carstva gljiva. Iako se u minimalnim količinama navodno koristila u raznim psihodeličnim druidskim obredima, držite se što dalje od nje jer ova će vas gljiva ubiti za tren.

Preporučeni tekst (link): Galerija nekih od najljepših vrsta ptica koje je moguće vidjeti i u Hrvatskoj