Mesožderske biljke fasciniraju mnoge ljude, pa tako i mene. Prvenstveno, kod njih je interesantno što na prvi pogled imaju svojevrsnu dualnu prirodu, te nas se doimaju poput nekih čudnih križanaca, na rubu između biljnog i životinjskog svijeta. Pa ipak, mesožderke su doista samo biljke, a time je njihova evolucijska prilagodba koja im je omogućila opstanak putem sposobnosti probavljanja životinjskih proteina samo još fascinantnija.

Danas ćemo tako zajedno baciti pogled na neke od zanimljivih činjenica o ovim neobičnim predstavnicima biljnoga svijeta.

Darwin i mesožderke

Kao prvo, iznimna evolucijska prilagodba biljaka mesožderki fascinirala je i neke od najvećih umova u ljudskoj povijesti, poput začetnika moderne teorije evolucije Charlesa Darwina. U jednom od svojih pisama iz 1863 Darwin je izrazio svoj prvotni ambivalentni doživljaj mesožderke Drosere, nazvavši je “Predivnom biljkom, ili nevjerojatno lukavom životinjicom”. Kasnije, Darwin se dao na detaljno upoznavanje i izučavanje ove vrste biljaka, a rezultat toga je objava prve znanstvene studije posvećene mesožderkama još davne 1875. godine, pod naslovom Insectivorous Plants (Kukcožderske biljke).

Način hranjenja

Zašto je Darwin bio toliko fasciniran mesožderkama? Da bismo to razumjeli, moramo doznati neke osnovne činjenice o njima. Ovo su biljke sposobne dobiti dio ili sve potrebne nutrijente od probavljanja manjih životinja poput miševa, člankonožaca, kukaca, praživotinjica, i slično. No, iako iz životinjskih proteina mesožderke crpe nutrijente (poput dušika, fosfora i kalija), one, za razliku od životinja, iz ovakve hrane tipično ne preuzimaju i energiju.

Izrazita prilagodljivost

Zbog svoje prehrane mesožderke mogu preživjeti u za druge biljke inače izrazito negostoljubivim područjima sa zemljom siromašnom nutrijentima. Iz tog razloga raširene su diljem svih svjetskih kontinenata osim Antarktika.

Broj vrsta

Pretpostavlja se da danas na svijetu postoji oko 583 različitih vrsta mesožderskih biljaka, kao i dodatnih 300 vrsta protomesožderskih biljaka, koje imaju samo neku od prepoznatljivih osobina ovog tipa biljaka. Ove brojke, inače, nisu velike kada je u pitanju broj različitih vrsta određene porodice bilja.

Prepoznatljive karakteristike

Inače, kad smo se već dotaknuli protomesožderskih i tipično mesožderskih biljaka, red je da objasnimo i kako svaka čisto mesožderska biljka mora posjedovati tri osobine: sposobnost privlačenja plijena (mirisom, sokom, bojom i sl.), sposobnost hvatanja plijena (razne vrste listova-zamki), kao i sposobnost razgrađivanja plijena (enzimi, gljivice, bakterije). Protomesožderske biljke imaju neke od ovih osobina, no ne i sve tri. Primjerice, vrsta Geranium viscosissimum posjeduje enzime za probavljanje životinjskih proteina, no ne i razvijene zamke za hvatanje plijena.

Vrste mesožderskih zamki

Govoreći o mesožderskim zamkama, one se obično razvrstavaju na pet osnovnih tipova: ljepljive zamke (listovi i stijenke prekriveni ljepljivom sluzi), zaklopne zamke (listovi koji se brzinski zatvaraju poput čeljusti, zarobljavajući lovinu i zadržavajući je dok ju biljka probavlja), zamke u obliku jama (lovina upada u “tobolac” iz kojeg više ne može izaći, a koji sadrži probavne enzime), mjehuraste zamke (uvlače lovinu stvaranjem vakuuma) i zamke koje prisiljavaju lovinu da se sama pokreće prema tobolcu s probavnim enzimima pomoću skupa prema unutra usmjerenih dlačica koje onemogućuju lovini povlačenje prema izlazu.

Evolucija

Pretpostavlja se da je tijekom evolucije biljnih vrsta, u raznim porodicama bilja došlo do najmanje devet različitih perioda razvoja i adaptacije biljnih zamki za hvatanje životinjskoga plijena.

Razmnožavanje i životni ciklus

Životni ciklus mesožderskih biljaka tipično se ne razlikuje od životnog ciklusa ostalih biljaka cvjetnica. Osim toga, mesožderske se razmnožavaju seksualno, aseksualno i vegetativno (oblikovanjem pupoljaka koji tijekom rasta postaju biljka identična “roditeljskoj” biljci. Neke od mesožderskih biljaka žive na drugim biljkama i životinjama bez parazitizma, proizvodeći vlastite nutrijente.

Najpoznatija i najraširenija mesožderka

Najpoznatija vrsta biljke mesožderke jest tzv “Venerina muholovka” (Dionaea muscipula), no mesožderska vrsta poznata kao “mješinka” (Utricularia) je najraširenija (raste na svim kontinentima osim Antarktika).

Najhitrija mesožderka

Vodene mješinke nose titulu najbržih mesožderki. Kad lovina dotakne neku od njihovih dlačica, to u tren oka uzrokuje otvaranje ždrijela. Ono se otvara tolikom brzinom (od nekoliko milisekundi) da proizvodi vakuum koji jednostavno usisa sitnu lovinu.

Mesožderke i govnožderke

Vrsta mesožderki Nepenthes rajah, koja izgleda poput ružičastog tobolca, koristi ponešto unikatan pristup hranjenju. Iako može probaviti plijen koji slučajno upadne u nju, glavna metoda prehrane zapravo joj je privlačenje malih glodavaca ispuštanjem mirisnoga nektara. Životinje koje dolaze polizati nektar s njezinoga poklopca usput ispuštaju izmet u njezin tobolac, a ova biljka preferira upravo životinjsku kakicu kao svoj omiljeni izvor nutrijenata.

Mesoždersko sjeme

Možda još čudnija vrsta biljke jest tzv. “pastirska torbica” koja nije mesožderka, no njezino sjeme luči zaštitnu sluz koja privlači i ubija mikroorganizme kojima se sjeme zatim hrani!

Najstarija mesožderka

Ostaci najstarije pronađene biljke mesožderke pripadaju fosilnoj biljci srodnoj s današnjom vrstom Roridula. Ovaj fosil je nađen na području Baltika, a procjenjuje se da je star od 35 do 47 milijuna godina.

Najveća mesožderka

Najveća vrsta mesožderske biljke danas je već spomenuta govnožderka Nepenthes rajah koja je tipična za teritorij Bornea. Tobolac velikih primjeraka ove vrste ima obujam u koji stane malo manje od dvije litre tekućine!

Vrste mesožderki u Hrvatskoj

U Hrvatskoj možemo naći 8 biljaka mesožderki svrstanih u četiri roda: vodene stupice, rosike, tustice i mješinke.

Mesožderke i pop kultura

Najbolji dokaz velikog interesa ljudi za ove neobične biljke jest to što su one gotovo postale dio pop-kulture. Tako se mesožderke pojavljuju u doista mnogim filmovima, crtićima i stripovima, no možda najpoznatiji film čija se radnja vrti isključivo oko velike mesožderske biljke jest glazbena horor-komedija Mala prodavaonica užasa (Little Shop of Horrors) iz 1986. godine.

***

Preporučeni tekst: 10 nevjerojatnih činjenica o puževima