Turneja po knjižnicama: Danas istražujemo biblioteku u strogom centru Zagreba, M. J. Zagorku!

Dobrodošli u novi nastavak iz serije tekstova “Turneja po knjižnicama”, putem koje mi je želja čitateljima prenijeti dojmove i iskustva prilikom posjeta baš svim gradskim knjižnicama u Zagrebu.

Ako ste se tek uključili u ovaj serijal, tada znajte da sam do sad u vaše ime posjećivao uglavnom knjižnice koje su većini stanovnika Zagreba “van ruke”, pa sam tako prenosio dojmove iz Knjižnice Dubrava, Knjižnice Gajnice, Knjižnice Podsused, Knjižnice Vrapče, Knjižnicu Staglišće, Knjižnicu Božidara Adžije, Knjižnicu A. Cesarca, kao i Gradsku knjižnicu Poreč te Knjižnicu Dugo Selo. Uz njih, posjetio sam i par knjižnica u strogom centru Zagreba, kao što su Knjižnica Medveščak, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića i Gradska knjižnica. Međutim, jasno je da sam se do sad fokusirao uglavnom na manje kvartovske knjižnice koje većina vas nije imala prilike nikad osobno posjetiti.

No, kako to već biva, napokon sam dolutao i do samog Centra. Tako danas zajednički istražujemo knjižnicu koja se fizički nalazi možda i najbliže Trgu bana Jelačića – Knjižnicu Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu br. 2.

Hoće li ova knjižnica na jednoj od najposjećenijih gradskih lokacija zadovoljiti očekivanja? Doznajte u nastavku teksta.

Kgz karta, Marija Jurić Zagorka copy
Foto: screenshot from Google Maps
Šarmantna atmosfera

Odmah na početku potrebno je napomenuti kako se Knjižnica Marije Jurić Zagorke nepogrešivo odlikuje vizualnim šarmom manjih kvartovskih biblioteka. No, uz to ima i zaista mnoge ozbiljne zamjerke. Ipak, krenimo od pozitivnih dojmova.

Cijela ova knjižnica, budimo realni, izgleda poput neke stare i male staretinarnice, no to je ono što je kod nje pozitivno. Atmosfera u ovoj predivnoj maloj knjižnici kao da vas vraća u neka minula vremena, u kojima su ljudi umjesto indiferentnog prebiranja po pametnim telefonima manično lutali gradskim staretinarnicama i uzbuđeno prekopavali po hrpetinama knjiga ne bi li našli naslov koji traže.

Cijela Knjižnica Marije Jurić Zagorke obložena je drvenim plohama, a prostor je sabit, te su knjige u mnogim njezinim kolekcijama upravo natiskane jedne preko drugih. Štoviše, na jednom od malih drvenih “balkončića” biblioteke, knjižna građa raspoređena je i po samome podu! Dojam staretinarnice samo se povećava sa škripanjem drvenih podnih dasaka i stepenica na balkončićima.

Knjižnica Marije Jurić Zagorke, 4
Foto: Kurziv.net
Mnoge nesavršenosti (gdje su knjige, jebote?!)

Međutim, iako se radi o jednoj od vizualno i atmosferno najšarmantnijih knjižnica u gradu, Zagorka pati i od mnogih problema.

Iako je skučenost prostora ove knjižnice jedan od njezinih aduta, ona je istovremeno i izvor jednog od njezinih najvećih nedostataka. Svaki put kad posjetim ovu knjižnicu iz nje izlazim napola razočaran, jer i ponovno nisam bio u mogućnosti u njoj pronaći knjigu koju sam želio.

Knjižnica Marije Jurić Zagorke, 3
Foto: Kurziv.net

Knjižni fond koji Zagorka izlaže na svojim policama vrlo je ograničen, a da stvari budu još i gore, stječe se dojam da knjige koje su uvrštene u biblioteku nisu birane planski, već gotovo nasumično. Ovakav se dojam stječe posebice pri pregledavanju polica sa stručnom literaturom. Jer, kako drugačije objasniti da polica s filozofskom zbirkom jedva da sadrži par najvažnijih filozofa u povijesti svijeta, a umjesto toga prostor se popunjava djelima filozofa za koje vjerojatno niste nikad ni čuli, kao i popularnom publicistikom koja se tematski nasilno gura u filozofiju? Situacija je ista i na policama s psihologijom i sociologijom.

Možda je situacija na Zagorkinim policama ovakva jer knjižnica eventualno posjeduje neko skladište u kojem je pohranjena većina njezine književne građe? To nije nemoguće. Međutim, osobno se nikad nisam potrudio ovu pretpostavku i provjeriti jer pripadam onom profilu knjižničkih korisnika koji vole sami pregledavati knjige na policama, a ne ih automatski naručivati iz skladišta.

Knjižnica Marije Jurić Zagorke, 2
Foto: Kurziv.net
Masivna kolekcija domaće poezije

Na beletrističkim policama situacija je nešto bolja te je tamo moguće pronaći bar neke od najosnovnijih klasika. Međutim, skučenost i ovih polica vječito vas ostavlja u želji za većim izborom knjiga.

Ipak treba istaknuti da ako je ijedna javno dostupna kolekcija M. J. Zagorke impresivna, onda je to svakako njihova kolekcija knjiga domaće poezije. Izbor domaće poezije u mnogim je gradskim knjižnicama vrlo ograničen, no ovdje je on upravo masivan, te predstavlja jednu od većih (!) javno dostupnih kolekcija u cijeloj knjižnici. Zbog toga je ovdje moguće pronaći mnogo loših i par dobrih knjiga, ali svakako je Zagorka odlično mjesto za upoznavanje sa suvremenom domaćom pjesničkom produkcijom, kao i za traženje zbirke pjesama koju niste uspjeli pronaći na drugom mjestu.

Knjižnica Marije Jurić Zagorke, 7
Foto: Kurziv.net
Balkoni smrti

No, ono što je iritantno jest to da je ova fascinantna kolekcija domaće poezije smještena u najgori i najnedostupniji dio knjižnice. Ona se nalazi na jednom od minijaturnih drvenih balkona iznad knjižničarskog pulta. Posjetiteljima je dopušteno samostalno posjećivanje tih famoznih “balkona”, no oni su sve samo ne praktični.

Do njih vode suludo uske i strmoglave drvene stepenice koje škripe kao da će se svakog časa raspasti i iskreno sam u čuđenju što do sad nisam čuo da je netko na ovom mjestu slomio kralježnicu. Osim toga, sami balkoni toliko su uski i prekrcani knjigama da krećući se njima uvijek imam dojam kako bih svakog časa mogao srušiti neku policu ili sletjeti u prizemlje, na glavu.

Knjižnica Marije Jurić Zagorke, 5
Foto: Kurziv.net

Na ovim balkonima nalaze se kolekcije poezije, književne teorije, filozofije, psihologije, sociologije, itd. Kao što vidite, tu su sve one vrste knjiga koje posjetitelji u pravilu najduže i najpomnije biraju. Međutim, to stvara dodatne probleme jer je dvojici posjetitelja iznimno nezgodno mimoići se na ovim skučenim i rasklimanim zračnim platformama.

Knjižnica Marije Jurić Zagorke, 1
Foto: Kurziv.net
Nagrđujuća fasada

Završna zamjerka u vezi sa Zagorkom odnosi se na činjenicu da je vanjska fasada same knjižnice pošarana ružnim grafitom koji se nitko nije potrudio ukloniti već vrlo dugo vremena (možda godinu ili dvije). S obzirom na to da se radi o knjižnici u turističkom epicentru Zagreba, njezina vanjska fasada ostavlja dojam nemara i nakaznosti. Ipak, teško da se za ovo može kriviti osoblje same knjižnice, pošto pretpostavljam da je za ovakve popravke zadužen sam Grad. A poznajući ljude na čelu Zagreba, za pretpostaviti je da je njima vrlo krivo što ne mogu ovu “beskorisnu” knjižnicu sravniti sa zemljom i na njenom mjestu izgraditi još jednu neophodnu fontanu. Stoga nije ni čudno da se za ovu knjižnicu Grad očito ne brine.

Knjižnica Marije Jurić Zagorke, 6
Foto: Kurziv.net
Posudba

Kao i svaki put, pri posjetu i recenziranju knjižnice nešto sam i posudio. Ovog puta to su bili ovi naslovi:

  • Richard Wisser – “Karl Jaspers: Filozofija u obistinjenju” (Jaspers je navodno važan i zanimljiv filozof s kojim se do sad nisam upoznao);
  • Mislav Ježić – “Mišljenje i riječ o bitku u svijetu: Filozofsko-filološki ogledi” (Ježić je vjerojatno naš najveći živući filolog, a posebna su mu specijalnost antička i staroindijska književnost);
  • Marija Dejanović – “Etika kruha i konja” (Zbirka poezije mlade autorice nagrađena Goranovom nagradom. Iskreno, ne znam što očekivati, jer Goran već vrlo dugo gura upravo kriminalno lošu poeziju, no preostaje nada da će ova zbirka biti drugačija.)
Knjižnica Marije Jurić Zagorke, posudba
Foto: Kurziv.net

Kao i uvijek, ako me se neka od ovih knjiga posebno dojmi, ili ako zaključim da o nekoj od njih imam nešto bitno za reći, tada ćete na Kurzivu kroz neko vrijeme moći pročitati i tu književnu recenziju.

Do tada, u skorije vrijeme slijedi novi izvještaj iz neke od preostalih zagrebačkih knjižnica, prema slučajnom odabiru.

***

Preporučeni tekst: Turneja po knjižnicama, posebno izdanje: Razgledavanje Gradske knjižnice Dugo Selo

Boemski kutak, Književnost

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *