Prikaz romana Ribe i zmajevi litavske spisateljice Undinė Radzevičiūtė

Neobičan i osvježavajući roman Ribe i zmajevi litavske spisateljice Undinė Radzevičiūtė prvi je put izdan 2015. godine, a kod nas je objavljen 2021. Ovo postmoderno djelo mogli bismo tematski okarakterizirati kao mješavinu povijesne proze i suvremene satire. Međutim, najzanimljivija je činjenica da se ovdje zapravo ne radi o jednom, već o dva romana.

“Dvostruki” roman?

Drugim riječima, radi se o naslovu strukturiranom poput romana unutar romana. Prvi („izvanjski“) narativ bavi se prikazom života disfunkcionalne moderne obitelji. Tu obitelj čine baka Amigorena, njezina kćer Nora te unuke Miki i Šaša.

Baka je čangrizava, usamljena i često ogorčena na svijet te većinu vremena provodi izluđujući ostale ukućane, pišući besmislene apele vlastima te špijunirajući kineske „dotepence“. Mama Nora spisateljica je erotskih romana koja nastoji svoj ljubavni život pomaknuti s mrtve točke, i to na sveopće neodobravanje ostatka obitelji. Mlađa sestra Miki ambiciozna je no potpuno izgubljena djevojka koja nema pojma čemu bi se u životu posvetila, a dane provodi svađajući se s bakom i strahujući od susjeda za koje pretpostavlja da su pripadnici mafije. Mikina sestra Šaša iz eskapističkih pobuda piše roman o Kineskom dvoru u 18. stoljeću.

Drugi („umetnuti“) narativ tako je ispripovijedan direktno iz pera mlade Šaše. Fokus ovog povijesnog narativa jest romantizirani prikaz povijesne osobe Giuseppea Castiglionea, talijanskog isusovca. On je kao misionar proveo gotovo cijeli život na kineskom dvoru, obnašajući za cara funkciju dvorskog slikara. Međutim, Castiglione je rastrgan između snova o misionarskim uspjesima, čežnje za domom, vlastite taštine i privlačnosti carevih priležnica.

O stilu

Zanimljivo je da autorica Riba i zmajeva svoje čitatelje ne priprema za ovakvu pripovjednu dualnost, već od samog čitatelja očekuje da shvati kako je Castiglioneov narativ samo prozni pokušaj nekog od članova kućanstva iz „vanjskog“ narativa. Ovo u samom romanu postaje očito zbog naoko podsvjesnih prelaženja motiva iz moderne svakodnevice u romantizirani povijesni roman.

Što se tiče pripovjednog stila Riba i zmajeva, treba istaknuti i konstantnu suptilnu višeznačnost slika i motiva. Primjerice, u oba narativa Kinezi se javljaju kao neka vrsta „stranog entiteta“ kojeg glavni likovi motre s nerazumijevanjem i/li nepovjerenjem. No, jasno je da je taj entitet utjelovljene Drugosti u oba slučaja tek projekcija nezadovoljstva likova vlastitim životima i društvenim položajem.

Zapravo, konflikti među pripadnicima istovjetnih etničkih skupina konstantno eskaliraju (dvorske intrige, nesloga u obitelji, nepovjerenje prema susjedima, razdor među crkvenim redovima i sl.), dok se nesklad u odnosima između istočnjaka i zapadnjaka uglavnom očituje u držanju distance i nepovjerenju.

Glavni motivi

S obzirom na to, dualni naslov samog romana, gdje „ribe“ predstavljaju kršćanski motiv a „zmajevi“ prepoznatljiv orijentalni simbol, mogao bi biti ironičan. Jer, razdor među likovima zapravo ne proizlazi iz dualnosti „istok / zapad“, već iz odnosa „ja / svi ostali“. Tako i Kinezi i majčin ljubavnik i „mafija“ i ministar kojem piše baka zapravo predstavljaju samo naličja neke izvanjske drugosti na koju likovi projiciraju vlastite frustracije.

Obje radnje zastupljene u romanu zapravo najviše povezuje motiv izolacije i sputanosti u vlastitoj životnoj sredini koju likovi doživljavaju sebi stranom. Castiglioneovi bi Kinezi (koji njega sputavaju i ne razumiju) zapravo mogli, ironično, simbolizirati i Šašinu vlastitu obitelj.

„Umetnuti“ povijesni narativ ispripovijedan je odmjerenim književnim stilom, no često vrlo kratkim i sažetim rečenicama koje gotovo da ostavljaju dojam „skice“, time ilustrirajući da je Šašin povijesni roman još uvijek u nastanku. S druge strane, „izvanjski“ moderni narativ prepun je ludičkih dijaloga koji graniče s apsurdom, a komika i tragedija te niski i visoki pripovjedni stil mnogo se eksplicitnije sukobljavaju.

Roman je stilski i idejno raznolik, a kao cjelina djeluje poput promišljeno sklopljene apstraktne slagalice, stoga bi u njemu jednako mogli „guštati“ i usputni i ambiciozniji čitatelji.

***

Preporučeni tekst: Prvi prijevod poezije modernog i nagrađivanog sanskrtskog poete Haršdeva Mādhava

Biblioteka, Boemski kutak, Književnost, Recenzije

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *