Porijeklo nekih popularnih izraza koje koristimo bez razumijevanja

Jezik mutira i evoluira – gotovo kao biološki organizam. Jezične promjene zato su fascinantno područje proučavanja, a stvari postaju dodatno zanimljive kada smo u stanju detektirati pravi kontekst u kojem su se razvili neki od danas popularnih izraza koje koristimo bez razmišljanja i bez pravog razumijevanja.

Jeste li se, primjerice, ikad zapitali kako je došlo do nastajanja čudnih, specifičnih i naoko nasumičnih izraza poput “mačak u vreći”, “medeni mjesec”, “pijan kao majka” i “Potemkinova sela”? Ako jeste, danas ćete saznati njihovo porijeklo.

Pijan kao majka

Pijan ko majka
Foto: Flickr

Kakva majka? Čija majka? O čemu se ovdje zapravo radi? Izraz, izgleda potječe iz starinske tradicije kada se ženama koje su trebale roditi umjesto anestetika (koji još nisu postojali) davali piti alkohol ne bi li im ublažili porođajne muke.

Drugo tumačenje porijekla ovog izraza pretpostavlja da se riječ “majka” odnosi na “majku Zemlju” koja mora biti propisno “pijana” od kiše da bi rodila plodovima. Zato se navodno kaže i “pijan kao zemlja”.

Mačak u vreći

Macak u vreci 2
Foto: Max Pixel

Izraz “kupiti mačka u vreći” obično koristimo kad nas netko prevari prilikom kupovine i umjesto nečega što vam je potrebno bez vašeg vam znanja podvali neispravan ili bezvrijedan predmet. Ovaj bi izraz, primjerice, bio primjenjiv da s eBaya naručite novi iPhone, a umjesto njega poštom dobijete zapakiranu ciglu.

Porijeklo ovog izraza ponešto je doslovno. Još u srednjem vijeku trgovci koji su na sajmu prodavali praščiće ponekad bi umjesto mlade svinje u vreću strpali mačku. S obzirom na to da bi se uplašena mačka u vreći ritala slično praščiću, ponekad bi kupac za velike pare umjesto svinje doma donio običnu vreću buha.

Medeni mjesec

Medeni mjesec
Foto: Wikimedia Common

U nekim se starim tradicijama tek oženjeni par navodno nukalo da cijeli mjesec piju fermentirano piće od meda, jer vjerovalo se da će im taj recept osigurati upravo ono što svakom tek oženjenom paru najviše i treba – plodnost i životnu sreću.

Potemkinova sela

Ulična kulisa
Foto: geograph.ie

Kad nešto nazovemo ovim imenom, time naglašavamo da je to na što se referiramo prividno i lažno. Izraz potječe iz vremena ruske carice Katarine II. za koju je njezin ljubavnik Potemkin nakon rata protiv Turske dao preurediti dio ulica osvojenog teritorija kojima je carica trebala prošetati. Tako je okoliš uz ulice kojima je proparadirala carica sa svojim uzvanicima bio dotjeran do savršenstva, zato da bi se pokazalo kako ljudi pod novom ruskom vlašću dobro žive. Uz put su postavljene umjetne kartonske fasade lijepih i očuvanih kuća, u vrtovima je zasađeno cvijeće, vreće hrane napunjene su šoderom te su uz put postavljeni ljudi koji su glumili sretne, nasmijane i bezbrižne seljake.

Naravno, situacija u osvojenom mjestu bila je upravo suprotna od idealne, no ono što je Potemkin pokušao izvesti nalikovalo je postavljanju današnjih filmskih setova. Prijevaru je ipak otkrio ruski grof Segir koji je pratio caricu, te je u svojim memoarima zapisao pravu istinu.

***

Preporučeni tekst: Kakve veze kucanje o drvo ima s izbjegavanjem nesreće?

Jeste li znali?!, Zanimljivosti

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *