Futurizam se kao umjetnički pravac pojavio u razdoblju avangarde, u sklopu ostalih “-izama” koji su procvjetali pod njezinim okriljem. Poznati Marinettijev “Futuristički manifest” objavljen je još davne 1909. godine, dakle prije cijelih 110 godina.
Pa ipak, futurizam je još i danas predmet burnih (a nerijetko i žučnih) rasprava među poznavateljima umjetnosti, što nam govori da provokativan karakter futurizma s godinama nije postao manje kontroverzan.
Kontroverze futurizma
Tako i danas imamo grupe umjetničkih kritičara i intelektualaca koji futurizam nazivaju najogavnijom i najprimitivnijom od svih umjetničkih estetika. I, objektivno, nije teško razumjeti takvo gledište. No, s druge strane imamo i stručnjake suprotnog mišljenja, koji futurizam još uvijek hvale zbog njegove odvažnosti i beskompromisne inovacije u umjetničkom izričaju. I opet, nije teško razumjeti niti njihovo gledište.
Futurizam je početkom 20. stoljeća iznikao kao nova, agresivna, kričava, samodopadna i radikalna estetika koja je, umjesto ustaljenih i klasičnih estetskih vrijednosti (koje je futurizam prezirao) propagirala umjetnost inspiriranu bučnim i mehaničkim modernim vremenom. Pokret, brzina, tehnologija, prevrat, razaranje i rat – to su bile vrijednosti kojima su se futuristi divili, glorificirajući u neku ruku Nietzscheovog idealiziranog “nadčovjeka” koji će se, zamišljali su oni, roditi iz radikalne modernizacije društva.
Tu, dakako, dolazimo i do najcrnje komponente futurističkoga pokreta. Jer, brojni su se futuristi u svoje vrijeme, vođeni ovakvim idealima pokoravanja prirode i dominacije nadmoćnih, priklonili veličanju fašizma. No, treba imati na umu da je potpuno pogrešno cijeli futuristički pokret automatski proglašavati fašističkim, jer mnogi futuristi realno nisu imali većih ideoloških namjera od osporavanja dotadašnje umjetničke tradicije. Ili, kako bismo danas rekli, htjeli su biti “edgy”.
Što god svatko od nas osobno mislio o futurizmu, neosporan je njegov prevratnički značaj u povijesti razvoja umjetničke estetike. A što se tiče brojnih kontroverzi koje ga okružuju – one ga čine samo još zanimljivijim fenomenom za studiozno proučavanje s povijesne distance.
O futurističkoj izložbu i MSU-u
U svjetlu ovih zaključaka, najavljujem vam kako će se 1. ožujka 2019. godine u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti održati otvorenje velike izložbe futurističkih vizualnih radova. Organizatori najavljuju izlaganje kolekcije od preko stotinu slika, skulptura i dizajnerskih izložaka poznatih futurističkih umjetnika.
Autor ove izložbe pod nazivom “Futurizam, dinamizam i boja” je talijanski povjesničar umjetnosti Maurizio Scudiero, koji je za potrebe izlaganja prikupio radove mnogih talijanskih futurista.
Neka od imena zastupljena u ovoj kolekciji radova su: Carlo Carra, Umberto Boccioni, Giacomo Balla, Achille Funi, Gerardo Dottori, Enrico Prampolini, Robero M. Baldessari, Achille Lega, Gino Severini, Fortunato Depero, Luigi Russolo, Primo Conti, Mario Nannini, Julius Evola, Pippo Rizzo, Alberto de Pistoris, Vittirio Corona i drugi.
Ako vas fenomen futurizma zanima a ne stignete 1. 3. na svečano otvorenje, nema frke jer će izložba ostati otvorena sve do 20. travnja 2019. godine.
***
Preporučeni tekst (LINK): “Blackout” poezija – spoj kolaža, likovnosti i pjesništva
