Pijesak još od djetinjstva doživljavamo tek kao bezličnu prašinu koja nam se zavlači u kosu, uši, oči i nos te nam maže koljena. Međutim, serija fotografija koju danas istražujemo prikazat će nam mikroskopski svijet zrnaca pijeska u jednom sasvim drugom svjetlu, te ćemo se na svoje oči moći uvjeriti kako se čak i u najobičnijem kristaliću pijeska skriva nevjerojatna ljepota i sklad prirodnog dizajna.
Doista, tko bi rekao da nešto tako obično kao pijesak pod povećalom izgleda poput očaravajućih izvanzemaljskih građevina posve jedinstvene geometrije?
Doktor znanosti i umjetnički fotograf koji snima uvećani pijesak
Čovjek koji stoji iza jedinstvene serije fotografija koju vam danas predstavljam zove se Gary Greenberg. Ovaj je čovjek doktor čiji rad miješa umjetničku fotografiju sa znanstvenim istraživanjima mikrokozmičkih dimenzija svijeta prirode. Doktor Greenberg je tako umjetnički fotograf i filmaš s doktoratom iz područja razvojne biologije koji je stekao na Sveučilišta u Londonu.
Specijalnost ovog zanimljivog gospodina jest fotografiranje sićušnih objekata pomoću vrlo jakih mikroskopa koje je sam izumio. Tako Greenberg fotografira mrvice hrane, cvjetne latice i pijesak, uvećavajući ove sićušne čestice od nekoliko desetaka do nekoliko stotina puta.
Zapanjujuće fotografije iz carstva mikrokozmosa
Posebno su čarobne Greenbergove fotografije zrnaca običnog pijeska na kojima se jasno vidi kako u pijesku ostaje običnome oku nevidljivo svjedočanstvo o tisućljetnom razvoju tla kojim svakodnevno hodamo. Ono što možda najviše zapanjuje jest raznolikost, složeni geometrijski sklad i živopisnost boja koje je moguće naći u običnim zrncima pijeska.
Na ovim fotkama zabilježen je izgled mnogostruko uvećanih čestica pijeska različitog sastava i iz različitih dijelova svijeta. Na fotografijama su uočljive raznolike očaravajuće tvorevine koje kao da su izronile iz kakvog SF filma. Neke od njih svojom geometrijom podsjećaju na školjke, druge na kristale, treće na zvijezde, lepeze, pa čak i (zbog živih boja čestica) na gumene bombone.
Tisućljetni proces
Pijesak se najčešće sastoji od fino usitnjenih čestica kamenja i/li minerala. U prirodi nastaje erozijom tla, a proces pretvaranja stijenja u jedva vidljive čestice prašine traje tisućljećima. Pješčana prašina može nastati (te obično i nastaje) miješanjem mnogo različitih vrsta stijena i minerala, što objašnjava neobičnu raznolikost oblika i boja zabilježenu na Greenbergovim očaravajućim fotografijama.
Drugim riječima, čak i kad je ne vidimo – ljepota prirode nalazi se svuda oko nas. Ponekad se samo moramo dovoljno “umanjiti” ne bismo li ju uočili.
***
Preporučeni tekst: Upoznajte online zajednicu koja uživa u vizualnoj estetici nakupina plijesni
