Legenda: Lanac s broda admirala Nelsona stoji kao ukras posred Zagreba

Zagreb je, kao i svaki grad s burnom i bogatom poviješću, prepun raznih legendi. Danas ćemo se ukratko osvrnuti na jednu zagrebačku legendu koja govori o tome kako lanac s broda admirala Nelsona, koji je sudjelovao u poznatoj povijesnoj bitci kod Trafalgara, i danas stoji kao neznani ukras na jednoj od ulica usred Zagreba.

Prošli smo pokraj njega tko zna koliko puta u životu, no gotovo nikome od nas, Zagrepčana, nije palo na pamet da možda prolazimo pokraj prave zaboravljene povijesne relikvije. Radi se o debelom, crnom lancu koji služi kao puki ukras zdanja na križanju Opatičke i Kamenite ulice, nekoliko koraka od famoznih Kamenitih vrata.

Bitka kod Trafalgara (by Clarkson Stanfield)
Foto: Wikipedia

Slavna povijesna relikvija posred Zagreba?

Urbana legenda uči nas da ovaj debeli čelični lanac zapravo potječe s legendarnog broda HMS Victory koji je pripadao pomorskim snagama još legendarnije povijesne ličnosti, britanskome admiralu Horatiju Nelsonu, koji se borio u slavnoj pomorskoj bici kod Trafalgara.

Potrebno je odmah reći kako je ovu legendu (barem za sada) nemoguće dokazati. Ipak, sama legenda je dovoljno zanimljiva da malo dublje zaronimo u nju i proučimo kako je, navodno, ovaj slavni lanac završio zaboravljen kao ukras u središtu našega grada.

HMS Victory danas
Foto: Wikipedia

Nelson, Napoleon i Bitka kod Trafalgara (povijesna pozadina lanca)

Slavna pomorska bitka kod Trafalgara odigrala se još davne 1805. godine. U toj se bitci britanska pomorska flota obračunala s premoćnim pomorskim snagama Francuske i Španjolske. Pritom je Britanija izvojevala spektakularnu pobjedu nad protivnicima, pobijedivši nadmoćne snage bez gotovo ikakvih gubitaka i uz maksimalno nanošenje štete protivnicima (Francuzi i Španjolci izgubili su navodno čak 22 broda, a Britanija niti jedan).

U ovoj je bitci presudnu ulogu odigrao admiral Nelson i njegov brod HMS Victory, koji do danas slovi kao jedan od najpoznatijih britanskih brodova. Važnost ove bitke je toliko velika jer je povod za nju bio Napoleonov plan da, uz pomoć Španjolskih pomorskih snaga, osvoji Britaniju. No, Britanci su slomili planove dotad gotovo nezaustavljivoga francuskoga vojskovođe, i osigurali si prevlast na moru koja je Francuskoj nedostajala. Bio je to početak kraja Napoleonovih osvajanja.

Iako sam admiral Nelson nije živ dočekao kraj ove odlučujuće bitke, uspio je obraniti Britaniju od Francuske okupacije, i kao takav se slavi kao jedan od narodnih heroja svoga naroda.

Sam legendarni brod, HMS Victory, prvi put je pušten u opticaj još 4 desetljeća prije slavne bitke, 1765. godine. Opstao je i do danas te služi kao muzej uz obalu Portsmoutha.

Kamenita ulica, Nelsonov lanac 2. 10. 2015.

Objavljuje Bozica TrnkaSubota, 3. listopada 2015.

“Nelsonov lanac” u Zagrebu?

No kako je lanac s toga slavnog britanskoga broda dospio na ulice našega grada? Teško je reći, s obzirom da se o navodno porijeklu ove zagrebačke znamenitosti podaci uglavnom prenose usmenom predajom (čitaj: naklapanjima). No, hajdemo ustanoviti ono što o njemu znamo.

Taj debeli lanac omeđuje nekoliko praznih metara kvadratnih ispred današnje umjetničke galerije na već spomenutom križanju kod Kamenitih vrata, ne služeći, naoko, baš ničemu osim da za njega netko povremeno priveže motor ili bicikl. Navodno se drugi i duži dio istog lanca nalazi s druge, južne strane Kamenitih vrata, gdje je njime omeđen uzdignuti vrt istog bloka zgrada koje s ove strane gledaju na Radićevu ulicu, navodi se na tekstu na stranici velikabritanija.net.

Croatia,Zagreb,Kamenita ulica

Objavljuje Miroslav PredićSrijeda, 17. rujna 2014.

Otkud lanac kod nas?

Lanac je, izgleda postavljen na ugao Opatičke i Kamenite ulice još 1878. godine. Najizglednije je da ga je, ukoliko je legenda doista točna, u Hrvatsku donio general Laval Nugent. Ovaj je vojnik irskoga porijekla u vrijeme Napoleonovih ratova služio u austrijskoj vojsci, tadašnjoj britanskoj saveznici. Nugent je oko 1813. godine prešao Savu u blizini Zagreba, na svome putu prema hrvatskome primorju gdje je obračunao s dijelom francuskih snaga i oslobodio od njih Rijeku. Nakon toga, Nugent je sa svojim snagama nastavio krčiti put i oslobađati teritorij u smjeru Trsta. Za svoje zasluge zbog oslobođenja Rijeke, godine 1822. je ovaj general bio proglašen riječkim patricijem, postao je članom Hrvatskoga sabora, te je postao pripadnik ilirskoga pokreta.

Sad, ono što daje posebnu uvjerljivost legendi o “Nelsonovom lancu” u Zagrebu jest to da je Laval Nugent, osim što se borio na strani Britanije protiv Napoleona, bio poznat i kao strastveni kolekcionar povijesnih relikvija i umjetnina. Nugent je pred kraj svoga života tako posjedovao oko 7 dvoraca i 2 povijesna mjesta na području Hrvatske, a zbog svoga se hobija uvalio u velike dugove. Usput je u riječkom Trsatu otvorio i prvi muzej u Hrvatskoj, izlažući u njemu svoju bogatu zbirku povijesnih predmeta.

Laval Nugent
Foto: Wikimedia Commons

Ima li u legendi ovaj put i istine? Može biti!

Lako je pretpostaviti kako je ovako strastveni sakupljač povijesnih predmeta, koji je uz to još i osobno sudjelovao u ratovima protiv Napoleonovih snaga, mogao doći u posjed lanca sa slavnoga britanskoga broda. Lako pretpostaviti, no gotovo nemoguće i dokazati, jer o samom lancu nema nikakvih zapisa.

Kao “slovo na i” naše teorije o slavnom porijeklu zagrebačkog lanca, međutim, stoji i činjenica da je palača na križanju Opatičke i Kamenite ulice, ispred koje se lanac danas nalazi, zapravo pripadala porodici Nugent, točnije Lavalovom sinu Arthuru!

Kamenita ulica (Stone street), Zagreb, Croatia https://www.facebook.com/HDRFRX

Objavljuje Boris FrkovićPetak, 3. siječnja 2014.

Dakle, kao što vidite, konačnih dokaza za zanimljivu zagrebačku legendu o “Nelsonovom lancu” ne može biti, ali u svjetlu poznatih činjenica, ova je priča, za razliku od većine sličnih “urbanih mitova”, zapravo i poprilično vjerojatna!

***

Preporučeni tekst: Kratka povijest zagrebačkog jezera Jarun

Jeste li znali?!, Priča dana, Zanimljivosti

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *