Evo tko je napisao prvi znanstvenofantastični roman u hrvatskoj književnosti

Znanstvena fantastika od samih je svojih početaka fascinirala čitalačku publiku. No, elitni književni krugovi odbacivali su ju kao nešto trivijalno i neozbiljno, često joj niječući umjetničku vrijednost. Mišljenje akademika i povjesničara književnosti i do danas, na žalost, nije mnogo drugačije kad je u pitanju ovaj popularan žanr. Tako na fakultetu vjerojatno nećete doznati tko je napisao prvi znanstvenofantastični roman u povijesti hrvatske književnosti.

Radi se o romanu futurističkoga naslova Na Pacifiku god. 2255., a napisao ga je čovjek po imenu Milan plemeniti Šufflay. Ovaj je gospodin u svoje vrijeme bio silno kontroverzna ličnost, a za života bio je poznat po mnogo čemu drugome prije nego po svome pionirskome izletu u vode znanstvene fantastike.

Milan Šufflay  (1879. – 1931.) bio je, naime, jedan od naših najutjecajnijih pravaških intelektualaca na početku 20. stoljeća. Bezuvjetno je podržavao ideju hrvatske neovisnosti, a zbog toga je imao mnoge neprilike s političkim vrhom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije poznate pod imenom Kraljevina Jugoslavija.

Ovaj vrsni mislilac i vizionar prvenstveno je bio poznat kao povjesničar, svjetski istaknuti albanolog i proučavatelj povijesti Balkana općenito. Uz to je bio i istaknuti pravaški političar koji se javno zalagao protiv nepravedne vladavine Aleksandra Karađorđevića, za što je na koncu morao platiti i životom.

Težak život pravaša Šufflaya

Milan Šufflay
Foto: Wikimedia Commons

Već 1921. Šufflay se našao na Karađorđevićevom “piku”, te je bio osuđen i utamničen zbog navodne veleizdaje i špijunaže vlastite države. Zanimljiv je podatak da ga je na tom suđenju neuspješno branio odvjetnik Ante Pavelić, poznat kao kasniji vođa Ustaškoga pokreta i ozloglašeni poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, koji se tada motao po pravaškim krugovima.

Šufflay je , međutim, bio otpušten iz zatvora nakon polovice izdržane kazne jer je obolio od tuberkuloze, a pronađena mu je i srčana mana, pa mu je zdravstveno stanje bilo dosta nezavidno.

Tamnovanje i narušeno zdravlje ga, međutim, nisu zaustavili daljnjem znanstvenom radu, kao ni u zalaganju za ideje hrvatske samostalnosti. Od 1924., iste godine kad je naša književnost dobila svoj prvi SF roman, Milan Šufflay postao je član najužeg vodstva Hrvatske stranke prava, te ga je Aleksandar Karađorđević vidio kao neposrednu opasnost svome režimu vlasti.

Aleksandar Karađorđević
Foto: Wikimedia Commons

Pritisak na Šufflaya od strane velikosrpske vlasti sve je više jačao. Tako je Milan Šufflay počeo primati prijeteća pisma, napadalo ga se putem tiska, a sve je eskaliralo atentatom na njega 1931. godine. Tom su ga prilikom na ulici zaskočila trojica pripadnika organizacije Mlada Jugoslavija, te ga udarili čeličnom šipkom u glavu. Od posljedica ozljeda, Milan Šufflay je preminuo idućega dana.

Ovaj atentat odjeknuo je u svijetu poput bombe, jer je Šufflay bio u samom vrhu tadašnje pravaške politike. Svjetski poznati znanstvenik Albert Einstein i književnik Heinrich Mann zbog Šufflayeva ubojstva uputili su Međunarodnoj ligi za ljudska prava javnu optužbu protiv apsolutizma vodstva Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, i terora koji isti provodi nad Hrvatima.

Na Pacifiku god. 2255.

Knjiga
Foto: Pixabay

Iako je Milan plemeniti Šufflay prvenstveno bio poznat po svojim znanstvenim književnim ostvarenjima, 1924. godine pod pseudonimom je objavio i prvi znanstvenofantastični roman u povijesti hrvatske književnosti, Na Pacifiku god. 2255.

To je djelo Šufflay, kao i mnoge svoje znanstvene tekstove, bio prisiljen objaviti pod pseudonimom. Tako je prvi hrvatski SF roman potpisao imenom Eamon O’Leigh, a objavio ga je u tadašnjem listu Obzor u 75 nastavaka. Roman je izvorno bio napisao na njemačkom jeziku, no za potrebe objavljivanja u Obzoru sam ga je preveo na hrvatski jezik. Govori se da je autor za svoj roman ideju dobio u snu, tijekom tamnovanja u Srijemskoj Mitrovici.

Zbog tiskarskih propusta redakcije Obzora, nekoliko je zadnjih poglavlja romana bilo objavljeno pogrešnim redosljedom, te čak ispremiješano s drugim novinskim tekstovima. Ta je greška ispravljena tek 1998. godine, kad je roman po prvi puta bio ukoričen kao cjelovito djelo.

Ovaj kompleksni roman Šufflay je napisao pod utjecajem istočnjačke filozofije i povijesti. U svojoj je viziji budućnosti na neki način predvidio izbijanje Drugoga svjetskog rata, klimatske promjene na Zemlji, porast uporabe narkotika, borbu za prava žena, bioinženjering i porast popularnosti bezmesne prehrane.

***

Preporučeni tekst: Tajna uspjeha? Možda! Zavirite u stroge radne navike poznatih pisaca!

Biblioteka, Boemski kutak, Književnost

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *