Ovih dana čitam zanimljivu knjigu Zen-budizam i psihoanaliza koju su napisali zapadnjački psihoanalitičar Erich Fromm i utjecajni japanski teoretičar zena Daisetsu Teitaro Suzuki. U svojem odjeljku knjige, Suzuki, između ostaloga, piše i o svjetonazorskim razlikama između Istoka i Zapada.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Estetske i svjetonazorske razlike Istoka i Zapada
Kao primjer za svoju tezu da je Zapad koncentriran na djelovanje, mehanizaciju, efikasnost i znanost a Istok na introspekciju, subjektivni doživljaj i statično promatranje, Suzuki uzima stihove dvaju pjesnika: majstora haikua Bashoa i romantičara Alfreda Tennysona, te navodi njihove stihove u kojima obojica opisuju svoje iskustvo uočavanja cvijeta uz poljski puteljak.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Razlika u doživljavanju svijeta ovih pjesnika iz istočne i zapadne kulturne tradicije, ističe Suzuki, leži u tome što je Tennyson odmah bio ponukan ubrati i detaljno proučiti cvijet, dok ga Basho tek promatra s razdaljine, bez poriva za približavanjem i branjem cvijeta, osjećajući da između cvijeta i promatrača već postoji duboka intuitivna povezanost za uočavanje koje su kontakt i analiza suvišni. Osim toga, Basho nema želju podčiniti prirodu sebi i svojoj znatiželji, već joj dopušta da ona bude upravo ono što jest.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Ovakav statičan i neinvolviran ali iznimno estetski pristup svijetu karakterističan je za filozofiju zena, a time i za japansku kulturu. Sjetimo se samo ikebane, minimalističke umjetnosti aranžiranja bilja, ili pak japanskih ukrasnih vrtova. U obje ove kategorije japanske vizualne estetike ključno je postići upravo vizualni efekt potpune prirodnosti biljnoga svijeta, koji mora odavati dojam skladnog rasta bez involviranosti ljudske ruke.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Pišem o svemu ovome jer sličan pristup vizualnoj umjetnosti ima i osebujni aranžer kojeg vam danas želim predstaviti. Njegovo je ime Raku Inoue, a glavni objekt njegove kreativne preokupacije jest izrada detaljnih likova kukaca i životinja od prirodnih materijala.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Floralni kolaži kao poetska posveta svijetu faune
Raku Inoue rodio se u Tokiju, no u dobi od devet godina njegova se obitelj preselila u kanadski Montreal. Tako je na ovog kreativca još od mladosti snažno utjecao i istočni i zapadni svjetonazor, što se, dakako, očituje u njegovim fascinantnim floralnim kolažima.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
U počecima svoje karijere vizualnog umjetnika, Inoue je eksperimentirao s različitim umjetničkim medijima, kao što su fotografija, slikarstvo, kiparstvo, crtanje i slično. Međutim, svoj vrlo originalni stil iznašao je kombinirajući ikebanu s kolažnim i herbarijskim pristupom.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Naime, Raku Inoue izrađuje detaljne i promišljene likove kukaca i životinja, pri tom koristeći isključivo prirodno otpale grane, lišće i latice cvijeća koje pronalazi za vrijeme svojih šetnji. Tako njegov senzibilni prikaz životinjskoga svijeta predstavlja svojevrsnu poetsku posvetu svijetu faune i prirodi općenito.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Neinvolvirana fascinacija prirodom
U klasičnoj zen-maniri, ovaj umjetnik ciljano izbjegava svaku intervenciju u samu živu prirodu, izbjegavajući branje i najmanje grančice za svoje biljne kolaže. Umjesto toga, strpljivo čeka da slučajno naiđe na odgovarajući oblik ili teksturu. Iako je otpali biljni materijal često kvalitetom i oblikom inferioran onom još rastućem, Raku se, poput pravog Istočnjaka, strpljivo drži postrani i čeka da ga priroda i slučajnost sami obdare materijalima za njegov rad.
No, iako je njegov rad često minimalistički, nesumnjivo je da se u njemu vidi i mnogo zapadnjačkog utjecaja, jer u njegovim je radovima nemoguće ne uočiti ljudsku involviranost u aranžman ovih prirodnih materijala.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Pritom je znakovit i sam izbor materijala s kojima ovaj umjetnik radi. Jasno je da su njegovi biljni kolaži vrlo kratkog vijeka trajanja, no Inoueovo inzistiranje na korištenju propadljivih prirodnih materijala također ocrtava filozofski svjetonazor zena i buddhizma općenito, prema kojima je cijeli fenomenološki svijet podložan vječnoj mijeni. Bolno iskustvo postojanja tako se javlja kao posljedica vezanja bića za materijalne i duhovne posjede, kao i za vlastiti ego, dok su u stvarnosti sve te kategorije potpuno protočne, nesupstancijalne i propadljive, te ih nije moguće očuvati od vječnog protoka, preobražaja i nestajanja.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
***
Preporučeni tekst: Za umjetnost rezbarenja lišća potreban je veliki likovni talent, ali i čelični živci
